Analiza - može li jednodnevni bojkot trgovina postati stvarna prijetnja visokim cijenama?

Za sutra je najavljen bojkot svih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj, inicijativa je to koja je potekla s društvenih mreža, a u rekordnom roku zaživjela je kao potencijalni masovni pokret (koliko masovan, vidjet ćemo sutra). Sve je počelo s frustracijama građana zbog višegodišnjih poskupljenja i osjećaja da su prepušteni na milost i nemilost trgovačkih lanaca. Poruke koje su se dijelile na društvenim mrežama privukle su pažnju šire javnosti, a podrška je ubrzo stigla iz različitih društvenih i političkih krugova.

Pokret je dobio neočekivanu težinu kad su ga podržale i poznate osobe, sindikalisti te političke stranke poput Domovinskog pokreta i Možemo (dakle, najširi spektar). Čak su se i dvoje ministara uključili u kampanju, pozivajući građane da "budu odgovorni potrošači" i "kazne one koji neopravdano podižu cijene".

Unatoč širokoj podršci, bojkot je izazvao i kritike. Udruženje Glas poduzetnika nazvalo je inicijativu "suludom", optužujući državne službenike za stvaranje distrakcije od pravih problema, poput visokih poreza i nesrazmjerno velike javne potrošnje. Jasno, svatko priču interpretira iz svoje perspektive, to nam je već itekako poznato.

Skepticizam dolazi i od ekonomista, poput bivšeg direktora Emmezete Slobodana Školnika, koji smatra da će ljudi unatoč bojkotu nastaviti kupovati, jer im svakodnevne potrebe to ne dopuštaju.