Turska ekonomija i njeni golemi problemi: Trgovinski deficit, lira koja se urušava, galopirajuća inflacija, previše USD u depozitima, Erdoganova ambicija vođenja fiskalne i monetarne politike, izostanak ruskih turista, averzija prema kamatnoj stopi...

Kada se govori o Turskoj u vanjskopolitičkom kontekstu ona se i dalje doima kao moćan i važan faktor - njene zahtjeve bilo je potrebno zadovoljiti da bi Finska i Švedska ušle u NATO savez, Ankara je trenutačno glavni pregovarač oko plana za izvoz ukrajinskog žita (te pritom direktno pregovara i s Moskvom i s Kijevom, kao i UN-om), u isto vrijeme najavljuje novu vojnu operaciju u Siriji... No, u pozadini turska ekonomija nalazi se u popriličnom kaosu.

Počnimo s turskom valutom, lirom. 2008. godine, dakle na vrhuncu globalne financijske krize, s jednom turskom lirom dobili biste skoro pa jedan američki dolar - točnije 0.86 USD. Danas? S tom istom lirom možete dobiti svega 0.059 od jednog dolara. Da, jedna dodatna nula se tu stvorila. Samo u zadnjoj godini vrijednost turske lire pala je za 22%.

Dakle, imamo jako slabu valutu koja nastavlja slabiti. Što smo naučili u zadnjem tekstu o snazi valute (vidi: Što su to valutni ratovi i zašto mogu biti pogubni: Zbog čega neke zemlje namjerno žele smanjiti vrijednost svoje valute?)? Naučili smo da slaba valuta pogoduje izvozu dok snažna valuta pogoduje uvozu. Što to pak znači u kontekstu Turske? Je li ona više orijentirana na izvoz ili na uvoz? Što mislite?

Nije da baš posvuda nailazimo na "made in Turkey", dobro, možda kod nekih prehrambenih proizvoda, ali Turska je svakako zemlja koja više uvozi nego izvozi. Kako stoje brojke? Prema podacima za 2019. godinu Turska je izvezla 182 milijardi USD proizvoda, a uvezla oko 200 milijardi USD. Dakle, Turska ima trgovinski deficit od nekih 18 milijardi USD, odnosno negativnu trgovinsku bilancu.