EU-Mercosur sporazum o slobodnoj trgovini i njegov velik značaj: Atlantsko rivalstvo - Kako EU planira SAD-u preoteti Južnu Ameriku

Nakon gotovo 20 godina pregovora postignut je dogovor između Europske unije i južnoameričkog bloka Mercosur (Brazil, Argentina, Paragvaj i Urugvaj) - ovog tjedna usvojen je nacrt sporazuma o stvaranju najveće zone slobodne trgovine na svijetu, prostora na kojem živi oko 770 milijuna ljudi. Već to samo po sebi je velika vijest, no ovaj EU-Mercosur ima i veće implikacije od trgovine te je od iznimne važnosti za budućnost EU bloka.

Pogledajmo za početak konkretne brojke koje su poprilične - trgovinska razmjena između EU-a i Mercosura iznosi oko 90 milijardi eura, bilanca je poprilično ravnopravna: EU iz Mercosura uvozi oko 42,6 milijarde eura dok u isto vrijeme prema Mercosuru izvozi nekih 45 milijardi eura. Dakako, to nisu brojke koje se mogu usporediti s trgovinskom razmjenom između EU-a i SAD-a, no i dalje su značajne - s time da EU daleko bolje stoji glede trgovinske bilance kada je riječ o trgovinskoj razmjeni sa SAD-om (dok je s Mercosurom gotovo izjednačen uvoz i izvoz). Komparacije radi - Europska unija godišnje (podaci za 2018. godinu Eurostata, američki podaci malo se razlikuju) prema SAD-u izveze čak oko 408 milijardi eura dok SAD prema EU-om uspije izvesti "samo" 267 milijardi eura što znači da imamo razliku od gotovo 140 milijardi eura (to je ujedno nešto što Trumpa jako ljuti još od početka njegovog mandata).