Što su to valutni ratovi i zašto mogu biti pogubni: Zbog čega neke zemlje namjerno žele smanjiti vrijednost svoje valute? Koje su prednosti, a koje opasnosti upuštanja u takvu operaciju?

Jeste li čuli za valutne ratove? Da, može se reći kako je novac važan u svakom ratu, naročito za kupnju oružja, ali u ovom ratu novac jest oružje - doslovno. Naime, valutni ratovi su oblik gospodarskog ratovanja koje se vodi, između ostalog, tiskanjem novca. Zvuči zanimljivo? Danas ćemo se baviti ovom poprilično bitnom temom.

Kakvi su to točno ratovi? Protiv koga? Kao i klasični rat može se voditi između dvije zemlje ili pak između više zemalja. I kako se to "ratuje" novcem? Umjesto bombama gađaju se vrećama novčanica? Naravno da ne, ali novac igra ključnu ulogu, točnije valuta. Može se reći da je rat izbio u trenutku kad krene eskalacija politike devalvacije između dvije ili više zemalja. Pojasnit ćemo što to znači.

Kao prvo kratki podsjetnik na to što je to zapravo devalvacija - devalvacija nacionalne valute je namjerno (službena) smanjenje vrijednosti te iste nacionalne valute. To znači da institucija koja vodi monetarnu politiku, u prvom redu centralna banka, odluči namjerno srušiti vrijednost vlastite nacionalne valute u odnosu na neku drugu, stranu, često stabilniju valutu.

Ali zašto bi centralna banka to učinila, rušila vrijednost vlastite valute? Naravno, postoje razlozi, ali doći ćemo do toga uskoro. Prije moramo razjasniti nešto oko pojma devalvacija. Danas se kolokvijalno svaki veći pad tečaja naziva devalvacijom, a to je pogrešno. Naime, vrijednost valute ne može diktirati samo centralna banka, tu je i tržište valuta koje određuje vrijednost. Ono što je bitno znati je da kad vrijednost valute pada na tržištu onda se to zove "deprecijacija" novca. Devalvacija je pak termin koji bi se trebao koristiti isključivo u situaciji kad centralna banka manipulira s vrijednošću valute.