Ekonomsko stanje našeg vremena: Kondratieffov val, gdje smo i koliko daleko smo sad?
Ekonomski ciklusi, kako se stvaraju, gdje poniru i kada počinje idući? Priča o pokušaju predviđanja ekonomije i sovjetskom ekonomistu koji je zbog svojih ideja pogubljen.
Objavljeno
Mnogi su pokušali (i još uvijek pokušavaju) predvidjeti velika ekonomska kretanja, naročito kroz analizu povijesnih podataka kako bi se mogla dobiti slika budućnosti. Iako će se većina složiti da su ekonomski sustavi toliko kompleksni da je jedina sigurnost po pitanju budućnosti njena nepredvidljivost, u određenim aspektima neke velike pojave ipak se mogu pokušati pratiti. Danas ćemo predstaviti jedan takav zanimljiv pristup pod nazivom Kondratieffov val.
Riječ je o konceptu kojeg je osmislio Nikolaj D. Kondratieff, ruski ekonomist iz vremena SSSR-a. Ali ne, ta činjenica ga ne diskvalificira - osim možda u samom SSSR-u gdje njegove ideje nisu naišle na pozitivnu reakciju.
O čemu se točno radi? Kondratieff je uočio da cijene poljoprivrednih proizvoda, ali i bakra, prolaze kroz određene dugoročne ekonomske cikluse za koje je pak smatrao da su direktan rezultat tehnološke inovacije. Svoj originalni koncept predstavio je u ranim godinama Sovjetskog Saveza, 1925., u svojoj knjizi "Veliki ekonomski ciklusi". Kasnije je drugi ekonomist, Joseph Schumpeter (Austrijanac, bio je kratko i ministar financija 1919. za vrijeme podjednako kratkog postojanja Republike Njemačke Austrije nakon Prvog svjetskog rata, zatim je emigrirao u SAD) predložio da se ti opisani dugački valovi nazovu "Kondratieffovljevi valovi", u znak počasti ruskom ekonomistu.
Nikolaj D. Kondratieff Jasno, sama činjenica da je Schumpeter pokrenuo takvu inicijativu već nam sugerira da je Kondratieff loše skončao...