Stagflacija - kad sve ode po krivu i inflacija postaje ekonomska katastrofa: Zašto nastaje? Koliko traje? Što je to "indeks bijede" (i kako stojimo prema njemu)? Zašto su ekonomisti vjerovali da je stagflacija nemoguća?

Pod pritiskom informacija, ali i sve konkretnijih primjera na koje nailazimo za vrijeme svake posjete trgovini, mnogi su do sad već poprilično dobro rekapitulirali što je to inflacija i kako utječe na naš život. I dok čekamo nove podatke za aktualni mjesec, vrijeme je da se fokusiramo na još jedan termin - stagflaciju. Valja odmah istaknuti bitno - inflacija sama po sebi ne mora biti nužno negativna pojava, osim kad raste znatno brže od prihoda, te zbog toga kad generalno govorimo o inflaciji uvijek je potreban popratni kontekst koji će nam pojasniti je li situacija "normalna" ili problematična. Te pak nedoumice i dodatne interpretacije ne vrijede za stagflaciju jer ona je problem i isključivo problem.

Što je stagflacija? Već sam naziv nam puno otkriva - riječ je o kombinaciji (ekonomske) stagnacije i visoke inflacije. Termin stagflacija u SAD-u se zadnji put za pojašnjenje ekonomske situacije koristio 70-ih godina, u vrijeme dok je trajala visoka cijena goriva zajedno s niskom produktivnošću. Bio je to veliki izazov, ali sada, pola stoljeća kasnije američka ministrica financija Janet Yellen ponovno izvlači ovaj termin i koristi ga u kontekstu nedavnog ekonomskog izvještaja.

Kako smo i u ranijim tekstovima pojasnili, inflacija postaje problem kad je prihodi više ne mogu sustići, ali stagflacija je nešto puno opasnije - to je kombinacija rastuće inflacije zajedno s padom produktivnosti, padom BDP-a, porastom nezaposlenosti... Drugim riječima to je period inflacije u kojem ekonomija ne samo da nije u stanju držati korak s rastućim cijenama već odlazi u suprotnom pravcu tako da imamo zapravo dvije negativne situacije (rast cijena, pad ekonomije) koje počinju djelovati odjednom.

Pojasnimo to s još jednostavnijim primjerom. Uočavate da su cijene oko vas porasle u prosjeku za 10%. Odlazite svom poslodavcu i tražite ga povećanje plaće za 10% - povećanje vam je odobreno: problem "riješen" (barem za vas). Zamislite sad istu priču, ali s drugačijim ishodom - odlazite šefu i tražite tih 10% povećanja plaće, a umjesto toga dobijete: otkaz!