Ekonomska analiza: Što je to fiskalna litica i tko bi se mogao uskoro strmoglaviti?

Ovih dana se često može čuti termin "fiskalna litica". Toliko smo bombardirani nekim frazama koje nikad nisu postojale ili su rijetko bile u medijima da to stvara veliku konfuziju. Ako pitate studente ekonomije šta znače ti termini, ako vam pokušaju dati odgovor iz udžbenika, neće uspjeti. Udžbenici su nekoliko stotina svjetlosnih godina iza stvarnosti.

Čak i ako ne obraćamo pažnju da je ekonomska stvarnost potpuno drugačija od udžbenika, postavlja se pitanje čemu više služi ekonomski fakultet pa i ostali fakulteti u vrijeme kada posla nema i kada je studentski dug toliko velik da ga neki ne mogu ni do penzije otplatiti. Ako statistike pokazuju da je nezaposlenost u grupi 15-24 astronomska u razvijenom svijetu, što će tek oni koji završe fakultet nešto kasnije? Plaćati dug radeći u Walmartu, McDonaldsu, Konzumu... i nikad ne dočekati mirovinu? Prvo, pitanje je da li će moći dobiti i ove poslove u "uslužnom sektoru" koji ništa ne proizvodi, da li će dobiti platu ili da li će možda dobiti bonove? Sve je danas moguće.

Pitanje mirovina je također ozbiljno pitanje o kojem ne razmišljaju mladi jer nemaju vremena od svojih problema. A mnogi koji su pred mirovinom nisu baš svjesni što se događa (da mogu ostati bez mirovine). Podjela na mlade i starije je, nažalost, postala i podjela u nerazumijevanju većim dijelom. Stoga treba obratiti pažnju na fiskalnu liticu koja kao i LIBOR utječe na živote milijardi ljudi, starih i mladih, bili oni svjesni toga ili ne i htjeli oni to ili ne. City of London i podružnica Wall Street izgleda gube kompas. Bilo bi dobro da situacija nije takva, ali svi ovi skandali i te "drame" ne ulijevaju povjerenje. Primjeri banaka Barclays, HSBC i UBS (među ostalima) su veoma indikativni u kakvoj se situaciji nalazi ekonomija.

Ovo je kriza Zapada koja je zarazila jednim dijelom ostatak svijeta, ali zvati je globalnom nije ispravno, jer Zapad je samo dio svijeta.