Trumpova odluka da zaprijeti carinama europskim saveznicima zbog Grenlanda pretvorila je arktički otok u test odnosa snaga unutar Zapada. Kao što i znamo, najavljena je carina od 10 posto od početka veljače na robu iz osam europskih država, uz poruku da bi se stopa mogla podići na 25 posto do ljeta ako se ne promijeni politički stav oko statusa Grenlanda. Meta su zemlje koje sudjeluju u NATO aktivnostima na Grenlandu, a Danska i grenlandske vlasti već su jasno odbacile ideju da se teritorij prodaje.
Europska reakcija ide u dva smjera istovremeno. S jedne strane, gradi se javni politički zid oko Danske i Grenlanda, kroz izjave solidarnosti i naglašavanje da je riječ o pitanju suvereniteta i nedjeljivosti teritorija. U takvoj retorici sudjeluju i vlade koje su inače ideološki bliske Trumpu, što dodatno pojačava dojam da je ovaj put prijeđena crta. S druge strane, iza zatvorenih vrata razrađuje se paket odgovora koji može ići od klasičnih carina odmazde do primjene potpuno novog europskog mehanizma, "Instrument protiv prisile" (Anti‑Coercion Instrument), koji je zamišljen upravo za ovakve situacije pritiska.