Analiza: Gospodarsko - politički uspon Kazahstana i pad plana Euroazijske ekonomske unije

Početkom ove godine Kazahstan je započeo novu kampanju za privlačenje ulagača pod nazivom "Ulagajte u Kazahstan". Internetska stranica ove inicijative vrvi podacima o olakšicama za strane ulagače: od izuzimanja od poreza na dobit tvrtki, do olakšica u zemljišnom porezu, porezu na nekretnine i carinske pristojbe u idućih deset godina. Država će davati poticaje, pružiti stabilnost u ulagačkom zakonodavstvu, zaštititi prava ulagača, neće tražiti radnu dozvolu za strane radnike, te će ukinuti vize za mnoge zemlje. Čini se da je Kazahstan doista odlučio ponuditi mnogo stranim ulagačima, ali je pitanje zašto to radi, te kako je stabilna ulagačka klima u toj zemlji. Razlog za to je makroekonomska stabilnost, politička i društvena stabilnost te niski porezi. Ipak, transport i logistika pate zbog loše infrastrukture, država nije otvorena svim oblicima trgovačke politike, raširena je korupcija, te postoje birokratizirani i nefleksibilni zakoni o radu.

Kazahstan se samoprozvao "euroazijskim mostom", te je nakon 2000.-ih imao veliki rast BDP-a. Između 2006. i 2009. BDP je strahovito pao, ali se opet popeo za šest posto prije dvije godine. Prema dostupnim podacima, izravna strana ulaganja iznose 14 milijardi dolara, a zemlja ima 5,4 posto nezaposlenih. Zanimljivo je uvidjeti da je Kazahstan među zemljama koje su iskusile gorčinu učinka globalne gospodarske krize, ali je primjenom posebnih politika spriječila gospodarski raspad. Ta politika se zove Nurli Žol i stvorena je da zaštiti zemlju i narod od ekonomske krize. Dugogodišnji kazahstanski predsjednik Nursultan Nazarbajev (vlada već 25 godina) obratio se javnosti u studenom 2014., te najavio program koji će održati zemlju stabilnom u vrijeme velikih gospodarskih i geopolitičkih promjena. Vlast je u mogućnosti koristiti novac iz Nacionalnog naftnog fonda, koji je nastao 2001. kako bi se spasila dobit od nafte za buduće generacije. Fond je korišten za šokove proračuna, te je pomoću njega stabilizirano financijsko tržište. Tri milijarde dolara alocirati će se godišnje za prioritetne projekte, posebice u infrastrukturi poput izgradnje autoputeva, zrakoplovnih luka, morskih luka, stanogradnje i javnih dobara. Azijske i europske banke pomoći će s 25 milijardi dolara u izgradnji cesta u idućih tri godine. Time Kazahstan pronalazi infrastrukturni način ključnog tranzitnog središta u Euroaziji.