1200 eura na račun svaki mjesec, bez pitanja: Temeljni bezuvjetni dohodak kao "radikalno" i jedino rješenje za ekonomiju koja će se uskoro transformirati - Kako se Njemačka priprema za neminovno?
Objavljeno

Već dugo vremena priča se o temeljnom i bezuvjetnom ljudskom dohotku, a mnogi smatraju da je riječ o revolucionarnoj ideji koja može promijeniti svijet. Kratki podsjetnik - teorija o bezuvjetnom dohotku nalaže da svaka osoba, bez obzira je li zaposlena ili nije, mjesečno prima na svoj račun određenu "osnovnu" svotu novca, iznos koji bi bio dovoljan za životne potrebe - svakako ne za "luksuz", ali da za sve osnovno. Time bi se učinkovito eliminirao jedan od najgorih elemenata kapitalističkog društva - konstantni strah za egzistenciju.
Postoji nekoliko struja koje aktivno zagovaraju temeljni dohodak svim stanovnicima (isplaćivan od strane države). S jedne strane imamo, očekivano, ljevičare koji drže da bi temeljni dohodak vratio (bar donekle) dostojanstvo i sigurnost radniku. S druge strane pak imamo i one pristaše slobodnog tržišta koji uviđaju da je postojeći ekonomski poredak postao opasan, nestabilan, sklon dubokim i teškim krizama, a svaka takva kriza može biti i okidač za revoluciju, stoga polaze od pretpostavke da je "bolje spriječiti nego liječiti".
Dakako, ova ideja ima i brojne kritičare. Neki tvrde da bi se ljudi "ulijenili", ne bi više bilo motivacije za poduzetništvom te bi većina "parazitirala" na državnom proračunu i temeljnom dohotku koji definitivno stiže svakog mjeseca. Sve ove kritike, valja spomenuti, imaju i potpuno oprečni narativ pa tako neki tvrde da bi temeljni dohodak kod mnogih izazvao jednu vrlo drugačiju reakciju - ljudi, svjesni da ne mogu "izgubiti sve" postali bi odvažniji, lakše bi se odlučivali za otvaranje privatnih biznisa, a takva klima mogla bi biti prava ekonomska renesansa po svaku državu koja je u stanju to potaknuti.
Nešto svakako treba reći i o ljudskoj prirodi. Je li čovjek zaista zadovoljan s "malo" ili ima ambiciju postići više i više? Što glede vlastitog lagodnijeg života što glede natjecanja s drugima.