Velika priča otkriva se u vidu intervjua s iranskim ministrom vanjskih poslova koji je procurio u javnost. Riječ je o trosatnom audio razgovoru kojeg je s Mohammadom Javadom Zarifom vodio iranski novinar Saeed Leylaz. Čini se da je riječ o razgovoru koji je trebao poslužiti kao osnova za članak ili reduciranu verziju (naročito pošto Leylaz slovi za pro-vladinog novinara), no, netko ga je pustio u javnost u cijelosti te je isti osvanuo tijekom vikenda na jednoj stranici na iranskom jeziku, ali izvan Irana.
Čim pogledamo detaljnije sadržaj intervjua postat će jasno zašto je isti izazvao žustru debatu u Iranu, a sve ovo događa se neposredno pred nove iranske predsjedničke izbore koji će se održati u lipnju.
Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova, Saeed Khatibzadeh, potvrdio je autentičnost snimke, no poziva da se materijalu pristupa oprezno pošto je isti, navodi, očito objavljen u političke svrhe.
Najzanimljiviji dio intervjua je onaj u kojem se Zarif (u više navrata) osvrće na nešto što naziva "teren". To je zapravo referenca za iranske vojne operacije u drugim zemljama, točnije za operacije koje provode Quds snage (koje su dio Iranske revolucionarne garde). Također spominje i bivšeg zapovjednika Quds snaga, generala Qassema Soleimanija koji je ubijen u američkom atentatu u blizini Bagdada u siječnju 2020. (ovo je umalo dovelo do većeg sukoba između Irana i SAD-a, no ostalo je na tome da je Iran raketirao američke baze u Iraku i pritom, tragično, srušio ukrajinski putnički zrakoplov koji je polijetao iz Teherana).
Zarif, sudeći prema ovom razgovoru, poprilično je kritičan prema ovim "terenskim operacijama" te ističe kako iste nikad nisu ni razmatrale da se priliku da diplomaciji. Jasno, on kao glavni iranski diplomat i jest zadužen za jačanje diplomatskih napora, isto tako ne iznenađuje da se često nalazi na oprečnoj poziciji od onih iranskih frakcija (tzv. tvrdolinijaši) koji put naprijed ne vide u diplomaciji već u jačanju konkretnih položaja na samom "terenu".
Podsjetimo, Zarif i iranski predsjednik Hassan Rouhani preuzeli su vodstvo nad Iranom nakon osam godine vladavine predsjednika Mahmouda Ahmadinejada koji je svakako slovio za "tvrđu liniju". Nije tajna da su njih dvojica preferirali diplomaciju kontra eskalaciji. Za vrijeme njihovog mandata potpisan je i nuklearni sporazum (2015.), no kasnije ga je Trump razbio, a sad pak postoji nada da bi se isti mogao obnoviti dolaskom Bidena (upravo su u tijeku pregovori u Beču). Ali ako SAD želi obnovu sporazuma onda će se trebati požuriti jer na iranskim predsjedničkim izborima 18. lipnja ove godine na vlast se gotovo sigurno vraća netko iz redova tvrdolinijaša.
Jasno, konačnu odluku o bitnim stvarima u iranskom teokratskom sustavu ima ajatolah, ali uloga predsjednika, koji se bira d...
Čim pogledamo detaljnije sadržaj intervjua postat će jasno zašto je isti izazvao žustru debatu u Iranu, a sve ovo događa se neposredno pred nove iranske predsjedničke izbore koji će se održati u lipnju.
Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova, Saeed Khatibzadeh, potvrdio je autentičnost snimke, no poziva da se materijalu pristupa oprezno pošto je isti, navodi, očito objavljen u političke svrhe.
Najzanimljiviji dio intervjua je onaj u kojem se Zarif (u više navrata) osvrće na nešto što naziva "teren". To je zapravo referenca za iranske vojne operacije u drugim zemljama, točnije za operacije koje provode Quds snage (koje su dio Iranske revolucionarne garde). Također spominje i bivšeg zapovjednika Quds snaga, generala Qassema Soleimanija koji je ubijen u američkom atentatu u blizini Bagdada u siječnju 2020. (ovo je umalo dovelo do većeg sukoba između Irana i SAD-a, no ostalo je na tome da je Iran raketirao američke baze u Iraku i pritom, tragično, srušio ukrajinski putnički zrakoplov koji je polijetao iz Teherana).
Zarif, sudeći prema ovom razgovoru, poprilično je kritičan prema ovim "terenskim operacijama" te ističe kako iste nikad nisu ni razmatrale da se priliku da diplomaciji. Jasno, on kao glavni iranski diplomat i jest zadužen za jačanje diplomatskih napora, isto tako ne iznenađuje da se često nalazi na oprečnoj poziciji od onih iranskih frakcija (tzv. tvrdolinijaši) koji put naprijed ne vide u diplomaciji već u jačanju konkretnih položaja na samom "terenu".
Podsjetimo, Zarif i iranski predsjednik Hassan Rouhani preuzeli su vodstvo nad Iranom nakon osam godine vladavine predsjednika Mahmouda Ahmadinejada koji je svakako slovio za "tvrđu liniju". Nije tajna da su njih dvojica preferirali diplomaciju kontra eskalaciji. Za vrijeme njihovog mandata potpisan je i nuklearni sporazum (2015.), no kasnije ga je Trump razbio, a sad pak postoji nada da bi se isti mogao obnoviti dolaskom Bidena (upravo su u tijeku pregovori u Beču). Ali ako SAD želi obnovu sporazuma onda će se trebati požuriti jer na iranskim predsjedničkim izborima 18. lipnja ove godine na vlast se gotovo sigurno vraća netko iz redova tvrdolinijaša.
Jasno, konačnu odluku o bitnim stvarima u iranskom teokratskom sustavu ima ajatolah, ali uloga predsjednika, koji se bira d...
