Velika povijest Latvije i Rige (I. dio): Zemlja jantara između moćnih sila, čeka svoju priliku... i svoje ime

Prostor današnje Latvije naseljen je tisućljećima, a drevni narod Balti dolaze ovdje negdje u 2. tisućljeću prije nove ere. Sva "događanja", i već tada trgovina, odvijala se uz rijeku Daugavu (Zapadna Dvina) koja je bila i ostala od centralne važnosti za ovaj prostor u svem vremenu koje dolazi. Povijest Latvije i njenog glavnog grada Rige će u nekim segmentima slijediti prethodnu priču o Litvi i Vilniusu (negdje i poprilično, naročito kada dođemo do 20. stoljeća!) - kao prvo, riječ je o naroda Balta, a Latvijci, uz njihove susjede Litvance, jedina su dva preostala baltska naroda danas.

Negdje u srednjem željeznom dobu (400-800 godina nove ere) ovdje se počinju stvarati svojstvene etničke i regionalne skupine tako da su baltska plemena s vremenom postala Kuroni, Semigalci, Latgalijci i Selonijci, dok su Ugro-Finci postali Livonci, Estonci i Vendžani...

Prostor današnje Latvije postaje važna trgovinska ruta koja ide sve do Grčke. Drevni Balti aktivno sudjeluju u trgovini, a na obali se vadi jantar te se Latvija čak i danas ponekad naziva "Dzintarzeme" (Zemlja jantara).

Do kraja 12. stoljeća ovim trgovinskim rutama sve češće prolaze njemački trgovci s kojima "usput" putuju i kršćanski misionari. Dakako, njima je cilj pogana plemena preobratiti na kršćanstvo, bez obzira radi li se o Baltima, nešto dalje Ugro-Fincima, ili pak Slavenima (Kijevski Rus').