Napetosti na Balkanu nikad nisu dobar znak, pogledajmo što se trenutačno događa u Podgorici gdje traju prosvjedi na ulicama. Naime, parlament Crne Gore jučer je odobrio novi zakon o vjerskim zajednicama, zakon na temelju kojeg bi crkve morale dokazivati svoje vlasništvo koje datira prije 1918. godine kada je većinskom pravoslavna Crna Gora ušla u sastav tadašnje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno preteče bivše Kraljevine Jugoslavije i kasnije socijalističke SFRJ.
Zašto je to bitno i tko prosvjeduje? Doći ćemo do toga. Prvo osvrt na neke bitne detalje. Crna Gora, kako i znamo, najmanja je republika bivše SFRJ. Danas ima stanovnika otprilike kao i u vrijeme kada se Jugoslavija raspadala početkom 90-ih godina, oko 620,000 stanovnika. No, kao što također znamo, nakon što se Jugoslavija raspala Crna Gora i Srbija ostale su zajedno u jednoj manjoj međusobnoj zajednici koja se nazivala Federalna Republika Jugoslavija (FRJ). Ta država, koja zbog svog imena često zbunjuje strance koji uče o povijesti Jugoslavije, postojala je od 1992. do 2003., no sve to vrijeme bila je zapravo ono što nazivom i postaje nakon 2003. - Srbija i Crna Gora (od tada puni službeni naziv je: Državna Zajednica Srbija i Crna Gora). Pod tim imenom zemlja će postojati još tri godine, odnosno do 2006. kada na referendumu Crna Gora odlučuje odcijepiti se od dominantne Srbije i nastaviti dalje kao neovisna država.
Referendum se održao 21. svibnja 2006. i prošao je "jedva". Naime, da bi bio uspješan za odcjepljenje je moralo glasati 55% ili više glasača. Koliko ih je glasalo za odcjepljenje? 55,5%. Izlaznost je bila visoka, 86,3%, a 99,73% glasačkih listića od ukupno nešto više 477,000 bilo je važećih.
Dakako, u ovako tijesnom rezultatu za očekivati je da opozicija neće tek tako prihvatiti poraz. Tako je i bilo - lider bloka stranaka koje su bila za ostanak u uniji sa Srbijom, Predrag Bulatović, zatražio je ponovljeno brojanje glasova. No, to se nije dogodilo - izborna komisija, kao i EU promatrači, poručili su kako nema razloga jer je sve bilo u skladu s pravilima.
No, i ako jest, to ne umanjuje činjenicu da je Crna Gora u tom povijesnom trenutku bila poprilično podijeljena zemlja, a puno drugačija nije ni danas.
Druga tema na koju se moramo osvrnuti uz ovu kronološku je pitanje demografije. Kako smo već i spomenuli govoreći o populaciji, Crna Gora je, jasno, bila mali dio ukupne populacije unije između Srbije i Crne Gore. Zajednička zemlja imala je oko 10 milijuna i 600 tisuća ljudi. Tih 10 milijuna bili su stanovnici Srbije, a ovih preostalih 600-injak tisuća stanovnici Crne Gore.
Etnička slika Crne Gore? To je već "ona tema" koja diljem Balkana izaziva skok temperature, nažalost Crna Gora nije iznimka. U najtočnijem prikazu stvari stoje ovako - više od 90% stanovnika Crn...
Zašto je to bitno i tko prosvjeduje? Doći ćemo do toga. Prvo osvrt na neke bitne detalje. Crna Gora, kako i znamo, najmanja je republika bivše SFRJ. Danas ima stanovnika otprilike kao i u vrijeme kada se Jugoslavija raspadala početkom 90-ih godina, oko 620,000 stanovnika. No, kao što također znamo, nakon što se Jugoslavija raspala Crna Gora i Srbija ostale su zajedno u jednoj manjoj međusobnoj zajednici koja se nazivala Federalna Republika Jugoslavija (FRJ). Ta država, koja zbog svog imena često zbunjuje strance koji uče o povijesti Jugoslavije, postojala je od 1992. do 2003., no sve to vrijeme bila je zapravo ono što nazivom i postaje nakon 2003. - Srbija i Crna Gora (od tada puni službeni naziv je: Državna Zajednica Srbija i Crna Gora). Pod tim imenom zemlja će postojati još tri godine, odnosno do 2006. kada na referendumu Crna Gora odlučuje odcijepiti se od dominantne Srbije i nastaviti dalje kao neovisna država.
Referendum se održao 21. svibnja 2006. i prošao je "jedva". Naime, da bi bio uspješan za odcjepljenje je moralo glasati 55% ili više glasača. Koliko ih je glasalo za odcjepljenje? 55,5%. Izlaznost je bila visoka, 86,3%, a 99,73% glasačkih listića od ukupno nešto više 477,000 bilo je važećih.
Dakako, u ovako tijesnom rezultatu za očekivati je da opozicija neće tek tako prihvatiti poraz. Tako je i bilo - lider bloka stranaka koje su bila za ostanak u uniji sa Srbijom, Predrag Bulatović, zatražio je ponovljeno brojanje glasova. No, to se nije dogodilo - izborna komisija, kao i EU promatrači, poručili su kako nema razloga jer je sve bilo u skladu s pravilima.
No, i ako jest, to ne umanjuje činjenicu da je Crna Gora u tom povijesnom trenutku bila poprilično podijeljena zemlja, a puno drugačija nije ni danas.
Druga tema na koju se moramo osvrnuti uz ovu kronološku je pitanje demografije. Kako smo već i spomenuli govoreći o populaciji, Crna Gora je, jasno, bila mali dio ukupne populacije unije između Srbije i Crne Gore. Zajednička zemlja imala je oko 10 milijuna i 600 tisuća ljudi. Tih 10 milijuna bili su stanovnici Srbije, a ovih preostalih 600-injak tisuća stanovnici Crne Gore.
Etnička slika Crne Gore? To je već "ona tema" koja diljem Balkana izaziva skok temperature, nažalost Crna Gora nije iznimka. U najtočnijem prikazu stvari stoje ovako - više od 90% stanovnika Crn...
