Tko blefira u Kursku, Putin ili Zelenski? Analiza: Bit će posljedica ako Ukrajinci pronađu put i u Belgorod, nagovore SAD da im pošalje JASSM rakete za F-16, ali ako se ispostavi da skrivaju ogromne gubitke na ruskom tlu čeka ih noćna mora u Donbasu

Kako se ukrajinska invazija na ruski teritorij nastavlja tako se i gomilaju njeni ciljevi - u ovom trenutku ukrajinske snage, kako tvrde kontroliraju više od 1000 kvadratnih kilometara ruske regije Kursk. Iz Kijeva sad poručuju kako je cilj kreirati "tampon zonu" kako Rusija ne bi mogla napadati lokacije unutar Ukrajine. To je najnoviji "cilj" u nizu. Podsjetimo, prethodni (i još uvijek aktualni) su: natjerati rusku vojsku da dio svojih snaga iz Donbasa prebaci u obranu vlastitog teritorija (kako bi se eventualno smanjio pritisak na Pokrovsk, Časiv Jar i druge ključne lokacije), stvoriti nešto snažno za cjenkanje kada se i ako se dođe do pregovaračkog stola, osramotiti Kremlj, dakako, te pojačati moral vlastitim snagama, ali i zapadnim saveznicima koji su se počeli bojati da je Ukrajina izgubljena.

Može li Kijev ostvariti sve ove ciljeve upadom u Rusiju? Možda ne sve, ali da ih ostvari bar nekoliko to bi po njih već bio popriličan uspjeh. Nadalje, pojedini izvori sugeriraju da uskoro kreće (ili je već krenuo) ukrajinski proboj u još jednu rusku pograničnu regiju, Belgorod.

Činjenica jest da je Rusija već proglasila izvanredno stanje u Belgorodu, ali i pograničnoj regiji Briansk. Dakako, u Belgorodu se gine već mjesecima od ukrajinskih napada, ali to su za sad isključivo prekogranični napadi, većinom dronovima. Ti napadi sad su postali još i intenzivniji, no u ovom trenutku nema informacija o prodoru ukrajinskih trupa u ovu rusku regiju.

Ako bi pak došlo do toga, ne treba posebno ni isticati, bio bi to vrlo velik udarac za Rusiju, možda još i više od Kurska. Naime, u slučaju Kurska ruske vlasti mogu argumentirati (više neposredno, jer izravno gledaju ne davati previše informacija o trenutačno nepovoljnom scenariju po njih) da je Ukrajina uspjela uhvatiti ih nespremne, da granica na tom prostoru nije bila adekvatno branjena, da su tamo bili stacionirani samo neiskusni regruti koji se nisu mogli nositi s naglim prodorom boljih ukrajinskih jedinica.

Sve je to donekle točno, ali s takvim argumentom Rusija je potrošila svog propagandnog "džokera" na Kursk. Jer ako nakon sveg ovog Ukrajina uspije probiti i rusku regiju Belgorod onda tu više nema govora o "hvatanju na spavanju" - u tom slučaju bi se ispostavilo da ruska vojska zaista nije u stanju više braniti ruske granice, bez obzira što bi i taj prodor vjerojatno bio ograničen, odnosno naišao bi na čvršće obrambene linije nekoliko desetaka kilometara unutar ruskog teritorija. Ipak, granica je i psihološka stvar i u tom smislu svaki metar je bitan.

Ukrajina, na čijem se teritoriju ratuje još od veljače 2022., može si "dopustiti" određene gubitke na istoku zemlje, to je nešto na što je već naviknuta i njena javnost kao i njeni saveznici. Rusija je pak do sada uspjela zadržati skoro sav rat na teritoriju Ukrajine (uz više nego sporadične prekogranične napade na Belgorod, ponekad i Kursk te druge regije u dometu ukrajinskih dronova). Zato je Rusija ta koja si ne može "dopustiti" takva probijanja granica, osim ako je to nešto što jednostavno ne može fizički spriječiti, a u tom slučaju morat će se nositi sa svim drugim posljedicama.

Prva posljedica je svakako neminovan pad morala u Rusiji. Može biti i obrnuto, bar djelomično, kad bi Kremlj uspio ovo prikazati kao "napad na domovinu" i isticati kartu patriotizma. No, sudeći prema atmosferi koja vlada u ruskim državnim medijima, izgleda da ne žele ići tim putem. Žele umanjiti važnost ukrajinskog prodora u Kursk te prikazati to kao manju smetnju koja neće rusku vojsku odvratiti od njenih drugih ciljeva (primarno onih u istočnoj Ukrajini).

To je opet pristup koji mogu donekle prakticirati s ukrajinskim upadom u Kursk, ali se priča raspada ako ukrajinske snage uspiju ući u Belgorod. Ne moraju čak previše ni ući, na Kijevu je sad samo da pokaže da je takvo što moguće, odnosno da takav potez prebace iz teorije u praksu.

Druga bitna posljedica po Rusiju bit će diplomatski pritisak koji Kijev upravo vrši na svoje saveznike. Zelenski iz dana u dan (i iz noći u noć) ponavlja Zapadu samo jedno - ukinite nam sva ograničenja na korištenje vašeg oružja na prostoru Rusije, nemate se čega bojati, ruska eskalacija je blef.

Dakle, Rusija bi zbog ove situacije uskoro mogla imati pred sobom protivnika koji je odjednom stekao vrlo moćne dodatne kapacitete. Podsjetimo, Ukrajina već raspolaže s određenim raketama daljeg dometa, kao što su britanske Storm Shadow rakete koje imaju domet od oko 250 kilometara.

No, Ukrajina možda uskoro dobije i nešto dosta snažnije. Naime, kako je prije nekoliko dana objavio list Politico, pozivajući se na svoje neimenovane izvore, Bidenova administracija upravo raspravlja te je "otvorena" za slanje JASSM (Joint Air-to-Surface Standoff Missile) raketa Ukrajini kasnije ove jeseni.

Još nije donijeta konačna odluka o slanju ovih raketa, ali administracija sada radi na "kompliciranim detaljima", prema jednom dužnosniku Bidenove administracije. Ta pitanja uključuju preglede prijenosa osjetljivih tehnologija i osiguravanje da ukrajinski zrakoplovi mogu lansirati projektil od oko 1 tone koji nosi bojevu glavu od 450 kg.

Dakako, tu bi Ukrajincima dobro došli F-16 vojni zrakoplovi koji su već počeli stizati tijekom ovog ljeta, a doći će ih i još.

JASSM, s dometom od oko 370 km, razvio je Lockheed Martin i prvi put su u uporabi bile početkom 2000-ih. SAD ih je štedljivo koristio u borbi i dijelio ih je sa samo nekolicinom bliskih saveznika.

Što se dometa tiče, spomenimo kako je Moskva od najsjevernije ukrajinske granice (pod kontrolom ukrajinskih snaga) udaljena oko 430 kilometara. Ali u dometu bi bili gradovi kao što je Smolensk (280 km), Voronež (oko 200 km), svakako i glavni grad napadnute regije, Kursk (oko 90 km od ukrajinske granice, odnosno sad već na oko 80 km od ukrajinskih snaga nakon prodora u regiju).

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.