Iskoristivši povlačenje američkih i NATO snaga iz Afganistana, Rusija namjerava ojačati svoj utjecaj u toj zemlji povećavanjem kontakata s afganistanskom vladom i talibanima. Cilj je postati ključni posrednik u mirovnom procesu, koji će joj omogućiti da utječe na sudionike, poveća kontrolu nad situacijom u Afganistanu i koristi je u odnosima sa zemljama regije.
Tijekom stabilizacijske misije NATO-a Rusija je imala relativno malu sposobnost utjecaja na unutarnju situaciju Afganistana. Akcije koalicije protiv talibana (koje se još uvijek smatra terorističkom organizacijom u Rusiji) favorizirale su ruske sigurnosne interese ograničavajući terorističke prijetnje, kao i trgovinu oružjem i drogom u Srednjoj Aziji. Istodobno, Rusija se pripremala za povlačenje američkih i NATO trupa iz Afganistana, gradeći odnose s najvažnijim političkim i naoružanim strankama u zemlji. Jedan od ciljeva ruskih kontakata s talibanima bio je zaustaviti širenje Daeša (ISIL) na Afganistan i zemlje regije i ograničiti aktivnost drugih lokalnih terorističkih organizacija s kojima su surađivali. Tako će, u trenutku povlačenja američkih i NATO snaga, u tijeku osjetljivog vremena za regionalnu sigurnost, Rusija pokušavati oslabiti sposobnost terorističkih organizacija.
Ruska politika prema Afganistanu želi utjecati na unutarnji sukob u toj zemlji, ograničavajući aktivnosti tamošnjih terorističkih organizacija koje predstavljaju prijetnju Rusiji, istovremeno povećavajući prodaju oružja. Rusija će i dalje održavati kontakte sa središnjim vlastima Afganistana, lokalnim središtima moći, posebno s talibanima i politički i vojno utjecajnim regionalnim vođama afganistanskih Tadžika (koji čine oko 27 posto stanovništva), Uzbecima (9 posto) i Turkmenima (3 posto). Rusija će također pokušati preuzeti američke obavještajne mreže među ovom populacijom na sjeveru Afganistana, ponuditi im vojnu potporu, obavještajne podatke i zalihe naoružanja. Rusija će iskoristiti povlačenje američkih i NATO vojnika kako bi povećala svoje diplomatsko sudjelovanje u međunarodnim pregovorima o budućnosti Afganistana. Iako je na tom polju aktivna već nekoliko godina, tek je nedavno poduzela značajne korake u tom smjeru, poput sastanka na relaciji Rusija, Sjedinjene Države, Kina, Pakistan u Moskvi 18. ožujka.
Predviđeni pokušaj talibana da preuzmu vlast u Afganistanu nakon povlačenja snaga SAD-a i NATO-a, čemu pogoduje sporazum sklopljen između njih i Sjedinjenih Država 2020. godine, predstavlja prijetnju Rusiji i zemljama regije. Iako su se talibani obvezali da terorističke organizacije neće koristiti afganistanski teritorij, oni sami neće moći ispuniti ta obećanja. Talibani održavaju taktičku suradnju s Al Kaidom, nedostaju im dovoljni vojni instrumenti za kontrolu tih skupina i nisu u mogućnosti učinkovito se...
Tijekom stabilizacijske misije NATO-a Rusija je imala relativno malu sposobnost utjecaja na unutarnju situaciju Afganistana. Akcije koalicije protiv talibana (koje se još uvijek smatra terorističkom organizacijom u Rusiji) favorizirale su ruske sigurnosne interese ograničavajući terorističke prijetnje, kao i trgovinu oružjem i drogom u Srednjoj Aziji. Istodobno, Rusija se pripremala za povlačenje američkih i NATO trupa iz Afganistana, gradeći odnose s najvažnijim političkim i naoružanim strankama u zemlji. Jedan od ciljeva ruskih kontakata s talibanima bio je zaustaviti širenje Daeša (ISIL) na Afganistan i zemlje regije i ograničiti aktivnost drugih lokalnih terorističkih organizacija s kojima su surađivali. Tako će, u trenutku povlačenja američkih i NATO snaga, u tijeku osjetljivog vremena za regionalnu sigurnost, Rusija pokušavati oslabiti sposobnost terorističkih organizacija.
Ruska politika prema Afganistanu želi utjecati na unutarnji sukob u toj zemlji, ograničavajući aktivnosti tamošnjih terorističkih organizacija koje predstavljaju prijetnju Rusiji, istovremeno povećavajući prodaju oružja. Rusija će i dalje održavati kontakte sa središnjim vlastima Afganistana, lokalnim središtima moći, posebno s talibanima i politički i vojno utjecajnim regionalnim vođama afganistanskih Tadžika (koji čine oko 27 posto stanovništva), Uzbecima (9 posto) i Turkmenima (3 posto). Rusija će također pokušati preuzeti američke obavještajne mreže među ovom populacijom na sjeveru Afganistana, ponuditi im vojnu potporu, obavještajne podatke i zalihe naoružanja. Rusija će iskoristiti povlačenje američkih i NATO vojnika kako bi povećala svoje diplomatsko sudjelovanje u međunarodnim pregovorima o budućnosti Afganistana. Iako je na tom polju aktivna već nekoliko godina, tek je nedavno poduzela značajne korake u tom smjeru, poput sastanka na relaciji Rusija, Sjedinjene Države, Kina, Pakistan u Moskvi 18. ožujka.
Predviđeni pokušaj talibana da preuzmu vlast u Afganistanu nakon povlačenja snaga SAD-a i NATO-a, čemu pogoduje sporazum sklopljen između njih i Sjedinjenih Država 2020. godine, predstavlja prijetnju Rusiji i zemljama regije. Iako su se talibani obvezali da terorističke organizacije neće koristiti afganistanski teritorij, oni sami neće moći ispuniti ta obećanja. Talibani održavaju taktičku suradnju s Al Kaidom, nedostaju im dovoljni vojni instrumenti za kontrolu tih skupina i nisu u mogućnosti učinkovito se...
