Počinje interni sukob Zapadnog svijeta: Mark Carney - kanadski odgovor na Donalda Trumpa
Kanada je upravo dobila novog premijera, Marka Carneyja, i time možda otvara posve novo poglavlje u aktualnim previranjima Zapada. Njegov dolazak na čelo države uslijedio je nakon iznenadne ostavke Justina Trudeaua, a sve u sjeni trgovinskog rata i otvorenih prijetnji predsjednika SAD-a, Donalda Trumpa, koji je u posljednje vrijeme zaoštrio retoriku prema svom sjevernom susjedu, sve do prijetnji da bi se Kanada mogla "pripojiti" SAD-u kao 51. savezna država. Za neke je Carney upravo "kanadski odgovor" na Trumpa - političar-spasitelj dovoljno čvrst i iskusan da ne popusti pred američkim pritiskom.
Carney, 60-godišnjak koji donedavno nije imao nikakvu izravnu političku funkciju, snažno je mobilizirao kanadsku javnost upozoravajući da Washington više nije prijateljski nastrojen prema Kanadi. Kako je prenio CNN, Carney je tokom izborne kampanje obećao da će "braniti kanadsku suverenost po svaku cijenu" te započeti pregovore s drugim globalnim igračima ne bi li svoju zemlju osigurao za slučaj da SAD produbi trgovinske i carinske kazne. Osim toga, obećao je ubrzano "građenje unutar granica" u smislu novih tvornica, stanova i diverzifikacije energetskih resursa, smatrajući da "ovisiš li o jednom kupcu, ubrzo ćeš postati taoc njegove volje".
Ovo nije prvi put da Carney stoji na prvoj crti krize. Njegov rezime je popriličan i do globalnog utjecaja: kao guverner Bank of Canada proveo je zemlju kroz globalnu financijsku krizu 2008., a zatim je, kao prvi ne-Britanac u više od 300 godina, postao guverner Bank of England (Britanska državna banka). Tamo je proveo niz reformi, od "forward guidance" monetarne politike do smanjenja broja sastanaka o kamatnim stopama, prikazujući se kao netipično otvoren guverner – za neke, možda i previše. U Britaniji je, primjerice, često bio optuživan da se miješa u političke teme, osobito oko Brexita i neovisnosti Škotske.
Upravo takva otvorenost sada mu je pomogla da uvjeri Kanađane kako ima sposobnost i hrabrost suprotstaviti se Trumpu, čije prijetnje i carine bi mogle gurnuti Kanadu u recesiju. Prema medijima i istraživanjima, čak 20% BDP-a Kanade ovisi o izvozu u SAD, što je usporedivo s ovisnošću Meksika, a višestruko veće od kineske ovisnosti o SAD-u. Ako SAD doista odluči drastično rezati uvoz iz Kanade, to bi moglo ozbiljno uzdrmati kanadsko gospodarstvo. Carney, svjestan toga, želi ojačati trgovinu s ostatkom svijeta — posebice s Europom i drugim "pouzdanijim" partnerima — te istovremeno unaprijediti interprovinicijsku trgovinu unutar same Kanade.
Zanimljivo je da Carney upravo u tom unutarnjem povezivanju vidi golem ekonomski potencijal. Prema BBC-u, on već najavljuje smanjenje regulatornih prepreka između kanadskih provincija. Nerijetko se čuje da je robna razmjena unutar Kanade manja od one sa SAD-om — prostorne i administrativne barijere snažno su ograničile kanadsku unutarnju trgovinu. Carney tvrdi da tu leži skrivena prilika za rast koju želi iskoristiti.
Za samu zapadnu političku scenu ovo bi mogao biti početak unutarnjeg raskola kakav nismo vidjeli već dugo. Klasični okvir "Washington-Ottawa" obično je bio viđen kao stabilan politički prostor, a upravo to se sada rasklimava: nova američka administracija forsira politiku izolacionizma i ekonomskih pritisaka, Kanada na to odgovara retorikom obrane vlastite suverenosti i dugoročnim zaokretom. Rezultat? Doba kad je SAD praktički mogao računati na "bezuvjetnu" suradnju svojih sjevernih susjeda možda je gotovo.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
