Oružani sukob Armenije i Azerbajdžana: Gorski Karabah od Staljinove izdaje do aktualne eskalacije - obrambeni sporazumi su već potpisani, Turska i Rusija mogu ući u vrući rat, a za Europu bi to bila najhladnija zima

Nemir se vratio na Kavkaz - u vrijeme pisanja ovog teksta u najnovijim sukobima Armenije i Azerbajdžana ubijeno je više od 20 vojnika. Sukob je eskalirao jučer, ali se nije smirio kroz noć, traje i dalje. Tko je prvi zapucao na koga nemoguće je reći jer obje strane se međusobno optužuju za istu stvar. Ali govorimo o konfliktu gdje je prvo pucanje počelo prije još 30 godina, odnosno po raspadu Sovjetskog Saveza. Ovaj sukob stoga ima i jednu povijesnu dimenziju (činjenica da govorimo o kršćanskoj Armeniji i muslimanskom Azerbajdžanu to dodatno pojačava), ali i jednu vrlo recentnu geopolitičku - naime, sporni prostor oko kojeg se sukobljavaju ove dvije zemlje, Gorski Karabah, je zapravo koridor kroz koji prolaze važni plinovodi i naftovodi do europskog i svjetskog tržišta. Samim time možemo unaprijed konstatirati da će ovaj sukob, ako se rasplamsa, imati veće pobjednike i gubitnike no što su nacionalne i sporne granice Armenije i Azerbajdžana.

Sudeći prema zadnjim informacijama ovo je najveći sukob između ove dvije bivše sovjetske republike od 2016. godine, dakle veći od onog okršaja koji je nekoliko dana trajao u srpnju ove godine.