Napoleonski kompleks i napoleonska sudbina: Tko stoji iza pokušaja da se Europljane odvuče na dno militarističke močvare? Macron, s mizernom potporom od 18%, priprema se za rat i širenje svog nuklearnog kišobrana po kontinentu
Europski lideri okupili su se ovog četvrtka u Bruxellesu, jasno dajući do znanja da će nastaviti podržavati Ukrajinu i povećavati izdvajanja za obranu, duboko zabrinuti zbog naglog zaokreta američke politike nakon povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Trumpova odluka da zamrzne vojnu pomoć Ukrajini izazvala je nemir i nesigurnost među europskim partnerima, prisiljavajući ih da hitno reorganiziraju vlastite obrambene strategije - iako ni sami nisu u stanju argumentirati točno zbog čega im je potrebna ta hitna vojna spremnost, osim za podupiranje Ukrajine. Predsjedatelj sastanka Antonio Costa pritom je poručio kako je Europa okupljena s ciljem obrane Ukrajine, dok su lideri s odobravanjem prihvatili prijedlog Europske komisije o zajedničkom zaduživanju od čak 150 milijardi eura za jačanje obrambenih kapaciteta.
Predloženi zajednički zajam od 150 milijardi eura, kojim se želi nadomjestiti izgubljena američka podrška, pokazuje koliko je Europa iznenađena Trumpovom promjenom smjera. SAD su prošle godine pokrivali više od 40 posto ukupne vojne pomoći Ukrajini, uključujući sofisticirano oružje i naprednu vojnu opremu koju Europska unija trenutačno nije u stanju lako zamijeniti. Upravo zbog toga, ovaj potez Komisije ima karakter izvanredne mjere.
Drugim riječima, Europljane se ponovno želi gurnuti u "kriznu situaciju" koja će ih, dakako, jako koštati, a kontinent se još nije ni oporavio od devastirajuće pandemije Covid-19. Unatoč pričama da bi ovo naoružavanje bilo "dobro za ekonomiju" (bi, ali za jako probranu vojno-industrijsku elitu!), stvarnost je da će narodi Europe ponovno biti na gubitku.
Čini se da Europa pod svaku cijenu želi spriječiti ono što si je sama nametnula kao poraz u Ukrajini. Dakako, kad se ideja mira tretira kao poraz jedina alternativa tome je rat. U slučaju pak da do mira ipak dođe, a moglo bi zbog američkog pritiska na Kijev, Europa ovo percipira kao svoj vlastiti gubitak. Ne čudi, Trump već traži načine da namiri američke ogromne troškove kroz eksploataciju ukrajinskih prirodnih resursi, a što će Europa dobiti? Ako ishod bude onakav kakav je zamislio Washington - ništa.
Sada se pak pokušava hitnim i radikalnim mjerama spriječiti ono što već izgleda kao neminovno. Europa je spremna na masovno zaduživanje kako bi nastavili rat uvjeravajući i sebe i stanovništvo da je to neophodno jer alternativa je "velika egzistencijalna prijetnja". Od koga? Navodno od Rusije iako ne izgleda da Moskva ima ikakav apetit ratovati s Europom. No, ponovno dolazimo u fazu kad je u Europi sama tvrdnja takve stvarnosti postala tabu tema.
Još samo neki se to usude reći na glas. Naime, "problem" tom velikom europskom "okupljanju" predstavlja stav nekolicine članica EU, prije svega Mađarske, čiji je premijer Viktor Orban najavio mogućnost veta na zajedničku izjavu potpore Kijevu. Iako Orban podržava povećanu potrošnju za europsku obranu, nipošto ne prihvaća ideju da ta izdvajanja budu usmjerena na produljenje rata.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
