Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Mogućnost simultane eskalacije na dvije strane svijeta: Ako je Tajvan "kineska Ukrajina", a Ukrajina "ruski Tajvan", onda se protiv rusko-kineske vojne osovine SAD ne bi stigao ni snaći

PIŠE: | Foto: Kineski vojnici marširaju Crvenim trgom u Moskvi povodom Dana pobjede (AP Photo/Ivan Sekretarev/Guliver Image)
Objavljeno:

Rusija i Kina u 2022. godinu ulaze s poprilično sličnim geopolitičkim problemima. Obje zemlje nalaze se pod velikim američkim pritiskom te obje ispred sebe imaju teritorije koje će SAD pokušati, odnosno već koristi direktno protiv njih. U slučaju Rusije tu je Ukrajina, u slučaju Kine imamo Tajvan. Jasno, nemoguće je misliti da ruski i kineski dužnosnici u direktnim razgovorima već nisu itekako uočili sličnosti svojih situacija, a samim time očekivano je da će i rješavanje istih biti u neku ruku koordinirano.

Rusija se suočava s NATO-om koji ima očiglednu ambiciju širiti se dalje prema njenim granicama, a sad i u najopasniju zonu - Ukrajinu. Da je to cilj NATO-a jasno je iz same činjenice da iz ovog vojnog bloka nitko nije ništa negativno rekao na ukrajinski poziv da ih se primi što je prije moguće, štoviše, jedina poruka koja iz NATO-a stiže je ona kojom se odbacuju ruski tzv. "sigurnosni zahtjevi" te se navodi kako svaka zemlja ima pravo sama odlučiti o tome kojem će se vojnom savezu priključiti.

NATO-a nema u Aziji (za sad), ali zato SAD tamo gradi slične sigurnosne koalicije kao što su QUAD i AUKUS. U principu strategija je vrlo slična - stvoriti prvo sigurnosni, a zatim i vojni blok kojime bi se okružilo Kinu. U tom smislu Tajvan igra iznimno važnu ulogu pošto ga SAD već desetljećima podupire, i politički i vojno, bez obzira što nemaju de-jure diplomatske odnose s Tajvanom, odnosno i dalje je službeno na snazi politika "jedne Kine" (koja govori kako je Tajvan dio Kine).

Ali u praktičnom smislu, pogotovo ako se gleda iz perspektive američke iznimno ambiciozne strategije vojnog okruženja oba geopolitička rivala, Tajvan je kineska Ukrajina odnosno Ukrajina je ruski Tajvan.

U isto vrijeme stvara se poprilično slično stajalište i kod američkih saveznika, kako u Europi tako i na prostoru Indo-Pacifika. Dakako, sami "stavovi" američkih saveznika oduvijek su uvelike oblikovani i definirani upravo SAD-om tako da njihovo preklapanje u ovom slučaju s obje strane svijeta nije nikakvo iznenađenje. A kakvi su to točno stavovi? Stavovi da se Rusiji/Kini ne smije više dozvoliti agresivno ponašanje, da je potrebno podvući (crvenu) liniju i svim snagama braniti neovisnost i demokraciju Ukrajine/Tajvana.

U godinu ulazimo s vrlo sličnim iščekivanjima na dvije suprotne strane svijeta. Tvrdi se kako se Rusija sprema uskoro krenuti u invaziju na Ukrajinu te kako je s tim ciljem već rasporedila oko 100.000 vojnika uz ukrajinsku granicu. U slučaju Kine tvrdi se kako kineska vojska aktivno uvježbava plan invazije na Tajvan te da zbog toga s velikim brojem vojnih zrakoplova sve češće upadaju u tajvansku zonu protuzračne obrane kako bi na taj način testirali i "iscrpili" tajvansku spremnost na obranu.

Bez obzira jesu li te tvrdnje točne ili nisu (ili su polovično točne, za bar jednu stranu svijeta!), činjenica jest da su se Kina i Rusija našle u vrlo sličnim situacijama i da ih to dodatno zbližava. Obje zemlje prikazane su kao opasni agresori koje se mora velikim pritiskom (za sad samo u političkom, diplomatskom i ekonomskom smislu) spriječiti da ostvare svoje zamisli. No, kad govorimo o zamislima, onda i Moskva i Peking dobro znaju što se nalazi u posve javnim dokumentima NATO-a za strategiju koja je u planu do 2030-ih godina. U tim dokumentima jasno se ističe kako su Rusija i Kina "prijetnje" s time da se veći naglasak sad stavlja na Kinu. Nadalje, sve se češće govori o jačanju američkih sigurnosnih inicijativa u regiji Azija-Pacifik.

U isto vrijeme Rusija, bez obzira što trenutačno gomila vojnike na ukrajinskoj granici, suočava se s američkom ambicijom proširenja NATO-a, ali i direktne američke vojne prisutnosti na istoku Europe. Zbog toga je ruski predsjednik Vladimir Putin uputio SAD-u i NATO-u ruske "sigurnosne zahtjeve", no vrlo je upitno hoće li ijedan od njih biti uvažen (uključujući glavni - zahtjev da se NATO prestane širiti dalje prema Rusiji!).

Postavlja se stoga zanimljivo pitanje - ako Rusija i Kina budu koordinirale svoje reakcije na ova događanja, je li moguće da njih dvije u isto vrijeme krenu u napad protiv teritorija kojeg sve više percipiraju kao veliku sigurnosnu ugrozu pred vlastitim vratima? Teško je zamisliti da njihovim vojnim stratezima nije barem palo na pamet takva mogućnost. Dvostruki udar, po jedan na svakoj strani svijeta, možda bi doveo do toga da se SAD ne može snaći istovremeno.

Još važnije pitanje vrlo bliske budućnosti je hoće li se suradnja između Rusije i Kine i dalje ograničavati isključivo na političku domenu kad je riječ o njihovom strateškom odupiranju SAD-u ili će prerasti u vojno vrlo potentnu rusko-kinesku osovinu koja bi možda po snazi bila jednostavno neslomljiva za SAD i njihove saveznike?

Do sada smo imali situacije gdje Rusija i Kina najčešće ne adresiraju direktno njihove zasebne sigurnosne probleme. Rusija se kloni komentiranja o situaciji oko Tajvana, Južnog kineskog mora, Hong Konga... Dok Kina namjerno neće imati previše za reći o Donbasu, situaciji u sirijskom Idlibu, plinovodu Sjeverni tok 2...

Takva je situacija bila do sad, ali vremena se mijenjaju i u 2022. godini možda će se trajno promijeniti. Rusija i Kina sigurno nemaju namjeru kretati u nekakvu otvorenu konfrontaciju sa SAD-om i njihovim ključnim saveznicima, ali isto tako imaju potrebu zaustaviti daljnje jačanje američkog pritiska prema njima.

Pekingu i Moskvi vrlo je jasno da SAD svoj pritisak ostvaruje najčešće oslanjanjem na svoje saveznike i partnera iz organizacija kao što su NATO, a sad i QUAD i AUKUS na prostoru Azije. Zapravo rijetko da Washington uopće daje neku važniju političku izjavu bez da se pritom zagrne u plašt izjave "zajedno s našim saveznicima i partnerima".

Možemo samo zamisliti koliko bi, primjerice, aktualni ruski sigurnosni zahtjevi prema SAD-u i NATO-u bili snažniji da iza njih stoji i Kina - ili pak da Rusija otvoreno stane na kinesku stranu kad je riječ o napetostima u Južnom kineskom moru.

Ranije smo već pisali o ovoj temi i adresirali smo pitanje zašto se takav savez između Rusije i Kine još nije dogodio (vidi: Ono što spaja i razdvaja: Zašto Rusija i Kina ne mogu ostati najbolji prijatelji), ali svaka točka vremena je drugačija. Zapravo baš na početku ove godine ćemo vjerojatno vidjeti kao će se stvari razvijati, a neki važni odgovori doći će već kroz desetak dana kada budu obavljeni pregovori između ruskih i američkih predstavnika o aktualnoj krizi na istoku Europe.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
6 mjeseci
45 €
MOGUĆNOST PLAĆANJA NA RATE:
7.5 € mjesečno
 *
* Iznos u slučaju plaćanja na 6 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke, mogućnost plaćanja od 2 do 24 rate).
Izaberi
Trajanje pretplate - 6 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja (uključujući i obročno plaćanje od 2 do 24 rate - za VISA; Maestro i VISA Premium kartice kod PBZ banke).

Najbolja opcija
1-godišnja pretplata
75 €
MOGUĆNOST PLAĆANJA NA RATE:
6.25 € mjesečno
 *
* Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke, mogućnost plaćanja od 2 do 24 rate).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja (uključujući i obročno plaćanje od 2 do 24 rate - za VISA; Maestro i VISA Premium kartice kod PBZ banke).

 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.