Kako je zbog nestašice nafte nacistička Njemačka izgubila Drugi svjetski rat

Jedan od najvećih misterija i upitnika Drugog svjetskog rata je nevjerojatan propust ratnog stroja Trećeg Reicha da osigura potrebne izvore nafte te da iste uskrati svojim neprijateljima, ponajprije Sovjetskom Savezu i Velikoj Britaniji. Pokazalo se da se na neki način ponovila situacija iz 1918. kada su njemački tenkovi bili zaustavljeni na Sommi zbog nestašice nafte i time bili spriječeni da ostvare trijumf u Velikom ratu. Posjedovanje golemih količina nafte bilo je ključno za pobjedu Saveznika.

Wehrmacht, čije su kopnene, pomorske i zračne snage pogonila goriva temeljena na nafti, napravio je nevjerojatan propust u pripremanju europskog i svjetskog rata, usprkos stvarnosti u kojoj je do 1938. većina njemačka vozila koristila naftu. Vjerojatno ključni faktor koji je utjecao na veliki previd njemačkih ratnih planera predstavljalo je veliko povećanje proizvodnje sintetičke nafte u samoj Njemačkoj. Zahvaljujući jeftinom i dostupnom lignitu ili smeđem ugljenu kojim je istočna Njemačka obilovala, u procesu prerade dobivalo se gorivo. Proces prerade je bio efikasan zbog korištenja Bergiuosovog procesa hidrogenizacije koji je prije rata uspješno razvila petrokemijska kompanija I.G. Farben dijelom u suradnji s Rockefellerovom kompanijom Standard Oil. Ta njemačka tvrtka je do 1944. proizvodila skoro 25% svih naftnih derivata u Njemačkoj. U Leuni je bila smještena najveća tvornica za proizvodnju sintetičkog benzina.