Pet američkih senatora, Demokrati i Republikanci, najavili su 4. lipnja da su u Kongres unijeli novi prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti europske energetske sigurnosti iz prosinca 2019. godine. Promjene pojašnjavaju i proširuju popis aktivnosti vezanih za izgradnju Sjevernog toka 2 ( NS2) odnosno plinovoda koji spaja Rusiju i Njemačku, te iz Rusije donosi daleko jeftiniji plin Zapadnoj Europi nego što je to LNG. Subjekti koji se bave tim aktivnostima suočit će se sa sankcijama, pa je prema tome to nastavak američke politike sankcija koju je osobito nametnuo Donald Trump iako ni njegovi prethodnici nisu bili imuni na ovo oružje vanjske politike. Taj zakonski prijedlog još moraju usvojiti obje Kongresne komore i potpisati ih predsjednik, ali prijetnja njegovim usvajanjem najvjerojatnije će stvoriti nove ozbiljne probleme Gazpromu prilikom dovršavanja i puštanja u rad NS2.
Dana 20. prosinca 2019. američki predsjednik Donald Trump potpisao je Zakon o nacionalnom odobrenju za obranu u kojem je Kongres uključio dio o sankcijama pod nazivom "Zaštita energetske sigurnosti Europe". Ovim zakonom propisuju se sankcije za vlasnike plovila uključenih u postavljanje cjevovoda za NS2 ili pružanje financijskih usluga. Kao rezultat toga, švicarska tvrtka Allseas, ključni izvođač radova sa specijaliziranim cjevovodima, povukla se iz projekta, iako je posao 95 posto dovršen. Sada je 'Akademik Čerskij' vjerojatno jedini brod na raspolaganju Gazpromu koji se može koristiti za polaganje cijevi; međutim, nije tako učinkovit kao plovila Allseas, a prije nego što započne s radom mora se nadograditi. Novo američko zakonodavstvo, stoga, ozbiljno otežava izgradnju NS2.
Glavno pitanje Rusije i Gazproma bilo je odgođena gradnja plinovoda. Prema prvotnim planovima, trebala je biti gotova do kraja 2019. godine, ali kasnila je dozvola za gradnju u Danskoj isključivoj gospodarskoj zoni od strane Danske energetske agencije (DEA). Dozvola je izdana 30. listopada 2019. kada je završeno oko 85 posto cjevovoda. Međutim, gradnja je zaustavljena ubrzo nakon što je američki predsjednik 20. prosinca 2019. potpisao Zakon o nacionalnom odobravanju odbrane, u koji je Kongres uključio sankcije. Zakonom su predviđene sankcije za vlasnike plovila koji su uključeni u postavljanje cijevi za NS2 na dubini od 30 metara i dublje i na subjekte koji olakšavaju takve radove, poput jamstava, što je uvjet DEA. Rizik sankcija znači da Rusi ne mogu računati na strane partnere i moraju preostalih 160 km prijeći sami.
Za razliku od Allseasa, Rusija nema moderne i učinkovite cjevovodne brodove. Upotreba nekih od njih, poput onih u vlasništvu ruske tvrtke MRTS, komplicirana je činjenicom da njihov položaj u moru održavaju sidra – a ona su zabranjena DEA zaštitnom dozvolom jer sidra mogu pogoditi kemijsko oružje koje je potonulo u Baltičkom moru u 20. stoljeću i moglo bi dovesti do zagađenja. Prema DEA dozvoli, proces postavljanja cijevi mora koristiti dinamički sustav pozicioniranja (DPS), koji isključuje rizike usidrenja. Nord Stream 2 AG (NS2AG), švicarska podružnica Gazproma, nije podnijela (od početka svibnja) niti je DEA primila zahtjev za izmjenu dozvole, tako da bi MRTS mogao biti uključen u projekt. Rusi planiraju koristiti brod 'Akademik Čerskij' u vlasništvu jedne od podružnica Gazproma i opremljen DPS-om. Nakon tromjesečne plovidbe iz Azije gdje je otpremljen na Baltik, trebao bi se nadograditi, a zatim započeti rad na NS2. To će vjerojatno trebati još nekoliko mjeseci, ali ostaje otvoreno pitanje kakve su stvarne mogućnosti plovila i datum početka. Oluje i druge komplikacije također trebaju biti uzeti u obzir. Prema ruskoj strani, NS2 bi trebao biti dovršen krajem 2020. ili u prvom tromjesečju 2021. godine.
Gazpromova briga je da kompanija nakon puštanja u rad neće imati potpunu kontrolu nad cjevovodom. Naime, 23. svibnja 2019. na snagu je stupila ažurirana Direktiva o plinu, koja sada proširuje zakonodavstvo Unije na cjevovode koji se povezuju s EU i trećim zemljama (dakle, i s NS2). Posljedica je da takvi cjevovodi moraju funkcionirati u skladu s pravom EU: mora biti imenovan neovisni operator, moraju se primjenjivati transparentne tarife i mora se osigurati pristup trećih strana. Posljednji zahtjev posebno brine Gazprom, koji ima monopol na izvoz plinovodom iz Rusije. To znači da bi pristup NS2 trebao biti odobren domaćim konkurentima, poput Rosnjefta, koji za to lobira već godinama. Ako se to ne dogodi, Europska komisija mogla bi tražiti od Suda Europske unije (CJEU) da ograniči pristup Gazpromu u kapacitetu NS2. Izmjene i dopune Direktive o plinu zaustavile su uglavnom Njemačka, koja, međutim, nije uspjela skupiti manjinsku grupu koja je bila potrebna na Vijeću EU u veljači 2019. za zaustavljanje promjena. Nakon prijenosa direktive na njemački zakon, Njemačka nema mogućnosti za daljnje političko djelovanje. Također, pokušaji NS2AG-a da zakonski osporavaju Direktivu o plinu nisu imali učinka.
Prema Direktivi za plin, plinovodi dovršeni prije izmjena i dopuna mogu podnijeti zahtjev za odstupanje, što znači izuzeće od nekih novih pravila Direktive. Stoga je NS2AG pokušao promijeniti ovo značenje u direktivi tumačeći je na način na koji bi NS2 ispunjavao uvjete za odstupanje. Tvrtka i neki njezini pristaše pokušavaju potaknuti ideju da je plinovod 'ekonomski dovršen', tako da prema ovom tumačenju, datum 'dovršetka' ne bi trebao biti određen fizičkom izgradnjom cjevovoda već činjenicom da su odluke o investiranju na projektu donesene prije 23. svibnja 2019. Predstavnici NS2AG također su tvrdili da se zahtjev završetka prije 23. svibnja 2019. treba primjenjivati samo na dio NS2 u njemačkim teritorijalnim vodama. Slijedom ove strategije, NS2AG je 10. siječnja 2020. podnio zahtjev za izuzeće njemačkom regulatoru, Federalnoj agenciji za mrežu (BNetzA), koji će donijeti odluku o odstupanju. BNetzA je morao to odlučiti do 24. svibnja, ali, prema nacrtu odluke koji je procurio u medije, regulator će odbiti zahtjev NS2AG-a. Tvrtka je već najavila da će osporiti tu odluku na njemačkom sudu u slučaju da bude donesena.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
