Barbenheimer ili kako američki interni politički konflikt proždire sve pred sobom: Što nam "Barbie", "Oppenheimer" i "Sound of Freedom" mogu reći o ideologiji, egzistenciji i padu Hollywooda?

Hollywood kao industrija već je neko vrijeme u problemima, a naročito kad je riječ o kino distribuciji. Mnogi ljudi su se jednostavno odvikli od odlazaka u kino. Djelomično je to zbog toga što filmove sve češće gledaju doma preko raznih streaming opcija, ali djelomično i zbog činjenice da ih filmovi baš i ne privlače toliko da bi izdvojili vrijeme i novac za odlazak u kino.

Na globalnoj razini kino industrija je 2022. uprihodila oko 26 milijardi USD. Prihod iz godine u godinu je čak u porastu (osim za vrijeme COVID-a, dakako) i to zahvaljujući velikoj ekspanziji profita u Aziji (primarno u Kini). Ipak, filmska industrija je u stalnom stanju anksioznosti zbog činjenice da moraju često izbacivati "blockbustere", odnosno kino hitove koji bi ljude iznova vraćali u kino dvorane.

To ne samo da je teško već se pokazalo katastrofalno po kvalitetu filmova koji jurišaju na najveće prihode. Prije svega došlo je do poplave adaptacija Marvel Comics stripovskih superjunaka koje, da, imaju ogromnu gledanost i zaradu, ali što se tiče predstavljanja filma kao umjetničkog medija, ova franšiza ga vuče prema vrlo niskim razinama.

Dakako, koliko je koji film zaradio nikako ne može biti odraz kvalitete tog filma, a to se najbolje može vidjeti ako pogledamo top 10 filmova po zaradi (bez prilagodbe za inflaciju) jer tamo su čak 4 Marvel Comics filma.

Svakog ljeta industrija treba bar nekoliko "blockbustera" koji će napuniti blagajne te se tako ti filmovi vremenski i ciljaju. Do popriličnog problema dolazi ako takvi ciljani filmovi počinju podbacivati jer, koliko god se marketinški stručnjaci trudili prodati film (a kako ćemo uskoro vidjeti, najveći je posao na njima), ponekad publika jednostavno ne pokaže interes. Teško je pogoditi kad će se to dogoditi, a kad se dogodi gubici se mogu brojati u milijunima dolara. U modernoj gigantskoj produkciji čak i u desecima, ako ne i u stotinama milijuna dolara.

Ovog ljeta već nekoliko projekata je podbacilo. "The Flash" je prošao loše. Možda je ipak dosegnuto zasićenje sa superjunacima. Novi film o Indiana Jonesu prolazi loše. I Tom Cruise u zadnjem izdanju Nemoguće misije ne uspijeva spasiti ljetnu filmsku kvotu.

No, pojavio se spas u vidu "Barbenheimera". Vjerojatno ste već i čuli o čemu je riječ. Ovo je izvedenica od dva filma - Barbie i Oppenherimer - čija je premijera krenula simultano prije nekoliko dana.

Mediji su kroz još neviđenu kampanju promoviranja kino filmova stvorili veliki interes i ideju (pomalo apsurdnu) da bi se ova dva filma trebalo pogledati isti dan. Drugim riječima, od gledatelja se traži da izdvoji oko 5 sati svog vremena za filmove koji to, eto, zaslužuju.

Pošto ljudi generalno teško odolijevaju na intenzivni i dugotrajni medijski "hype", ova dva filma su eksplodirala u financijskom smislu te, prema zadnjim informacijama, idu prema jednom od najboljih kino vikenda u povijesti, a zarada se već broji preko 200 milijuna USD.

Već u samom nazivu ovih filmova ističe se o čemu je riječ. Barbie je ekranizacija popularne lutke koju desetljećima proizvodi američka kompanija Mattel. Oppenheimer je pak film o J. Robertu Oppenheimeru, "ocu" američke nuklearne bombe.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.