Ako se Rusi i Amerikanci dogovore, a na dobrom su putu, onda u cijeloj Europi slijedi kontinentalna smjena režima i svi njeni narodi će to pozdraviti

Veliki događaj danas u Rijadu. Po prvi put nakon dugo vremena ostvaren izravan kontakt ruskih i američkih izaslanstava na visokoj razini. S jedne je strane bio ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, u pratnji bliskih suradnika poput Jurija Ušakova i Kirilla Dmitrijeva, šefa Ruskog fonda za izravna ulaganja (RDIF). S druge strane sudjelovali su američki državni tajnik Marco Rubio, savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz te Steve Witkoff, posebni izaslanik za Bliski istok. Prema navodima medija, obje su strane potvrdile da je glavni cilj bio uspostaviti "dugoročnu normalizaciju odnosa" te otvoriti mogućnost sastanka dvojice predsjednika – Vladimira Putina i Donalda Trumpa – s ciljem okončanja rata u Ukrajini.

Na sastanku nije bilo predstavnika Ukrajine, a izgleda da Americi to nije smetalo. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski planirao je posjetu Rijadu, no kasnije ju je odgodio, istaknuvši da "ne želi nikakve slučajnosti" te naglasivši kako se o budućnosti Ukrajine ne može odlučivati bez njezina sudjelovanja. Kijev je još ranije naglasio da neće priznati rezultate bilo kakvih pregovora u kojima nije zastupljen.

No, ispada da Kijev ni ne želi sudjelovati jer da su izrazili želju za dolaskom u Rijad teško je zamisliti da bi američka strana rekla "ne". Dakako, nema smisla okolišati - svima je itekako jasno zašto nije bilo predstavnika Ukrajine u Rijadu. Ukrajinske vlasti svjesne su da ubrzano gube rat i da je svaki izravan kontakt između Moskve i Washingtona na njihovu veliku štetu. Zbog toga sada igraju na zadnju kartu, nastojeći bar zadržati Europu na svojoj strani. No, i to je iluzija, kao što je bila i ona da se odlaskom demokrata iz Bijele kuće stvari neće "drastično" promijeniti.

Ideja pak da bi se rat mogao nastaviti samo uz europsku potporu, bez Amerike, potpuno je nerealna. Ne samo zbog činjenice da je Amerika bila daleko najveći podupiratelj Ukrajine za vrijeme Bidena, već i zbog toga što Amerika ne zauzima odjednom neutralan stav nego izravno anti-ratni. Sam Trump, kao i ključni ljudi njegove administracije, nisu poručili da će se samo "povući", što bi Kijevu i Bruxellesu donekle i odgovaralo (iako im je i to jedan od najtežih scenarija), već aktivno pregovaraju s Moskvom i traže okončanje rata. Drugim riječima, Europa bi sad morala ići kontra SAD-a - i to sa sredstvima kojih nema - a takvo što nije za očekivati.