Ovog vikenda obilježava se deset godina otkako je u Pakistanu u specijalnoj operaciji američkih komandosa ubijen lider Al-Qaede, Osama bin Laden, kojeg se drži glavnim organizatorom napada na SAD 10 godina ranije. Danas Al-Qaeda svakako više nije teroristička organizacija koja izvodi napade takve magnitude, no skupina je i dalje aktivna, a naročito je aktivna bila (i još uvijek jest) na prostoru Sirije gdje djeluje pod nazivom Al-Nusra Front (i drugim imenima). No, napade u Siriji se Al-Qaedi "progledalo kroz prste" pošto su isti bili usmjereni protiv "režima Bashara al-Assada". Štoviše, ekstremističke militante u Siriji se godinama otvoreno podržavalo u borbi protiv međunarodno priznatih vlasti, a to se čini i danas (naročito na prostoru Idliba gdje kontrolu uz militante također drži i turska vojska).
Sada, deset godina otkako je u operaciji likvidiran Osama bin Laden (sama operacija je kontroverzna zbog činjenice da SAD nikad nije dao konkretne detalje na uvid, a tijelo Osame bin Ladena su navodno bacili u more), američki CNN ističe kako su dobili ekskluzivu - intervju s dvoje pripadnika Al-Qaede koji se, tvrde, vodio preko posrednika.
To je pomalo čudno jer Al-Qaeda, kroz sve godine postojanja, nije davala intervjue za Zapadne medije. Zanimljivo je svakako i to da ovaj intervju, a na detalje ćemo se uskoro osvrnuti, dolazi baš u trenutku dok je glavna tema u SAD-u i šire aktualno povlačenje američke vojske iz Afganistana nakon 20 godina ratovanja.
Podsjetimo, nakon terorističkih napada na SAD 11. rujna 2001. te iste godine tadašnja Busheva administracija pokrenula je invaziju na Afganistan, navodno u potrazi za Bin Ladenom, ali kako bi, usput, srušili i vlast Talibana. Bin Ladena u Afganistanu nisu pronašli, ali zato jesu srušili Talibane koji, ironično, vjerojatno ni ne bi bili na vlasti da Zapad, na čelu sa SAD-om, nije 80-ih godina podupirao islamističke borce protiv SSSR-a i socijalističkih vlasti u Afganistanu.
Što je pak SAD radio u Afganistanu ovih 20 godina, što je najduži rat u američkoj povijesti, to je već pitanje za otvorenu debatu koja se neće tako brzo privesti kraju. SAD je kroz 20 godina izgubio oko 2 420 vojnika, prema službenim podacima, što je oko dvostruko manje od broja žrtava u Iraku koji su pak napali 2003. na temelju još manje uvjerljivijih povoda (tvrde da su tražili nepostojeće "oružje za masovno uništenje").
Bile su to godine američkog ofenzivnog ratovanja. Jedni će reći da je cilj bio, kako bi to rekao bivši američki predsjednik Donald Trump, "ugrabiti naftu". Drugi smatraju da su ofenzive imale za cilj instalirati američki utjecaj u kritičnom geopolitičkom području svijeta. Neki vjeruju da je SAD izveo invaziju na Afganistan samo kako bi potajno kontrolirali polja maka. Možda sve teorije zajedno daju jedinstveno o...
Sada, deset godina otkako je u operaciji likvidiran Osama bin Laden (sama operacija je kontroverzna zbog činjenice da SAD nikad nije dao konkretne detalje na uvid, a tijelo Osame bin Ladena su navodno bacili u more), američki CNN ističe kako su dobili ekskluzivu - intervju s dvoje pripadnika Al-Qaede koji se, tvrde, vodio preko posrednika.
To je pomalo čudno jer Al-Qaeda, kroz sve godine postojanja, nije davala intervjue za Zapadne medije. Zanimljivo je svakako i to da ovaj intervju, a na detalje ćemo se uskoro osvrnuti, dolazi baš u trenutku dok je glavna tema u SAD-u i šire aktualno povlačenje američke vojske iz Afganistana nakon 20 godina ratovanja.
Podsjetimo, nakon terorističkih napada na SAD 11. rujna 2001. te iste godine tadašnja Busheva administracija pokrenula je invaziju na Afganistan, navodno u potrazi za Bin Ladenom, ali kako bi, usput, srušili i vlast Talibana. Bin Ladena u Afganistanu nisu pronašli, ali zato jesu srušili Talibane koji, ironično, vjerojatno ni ne bi bili na vlasti da Zapad, na čelu sa SAD-om, nije 80-ih godina podupirao islamističke borce protiv SSSR-a i socijalističkih vlasti u Afganistanu.
Što je pak SAD radio u Afganistanu ovih 20 godina, što je najduži rat u američkoj povijesti, to je već pitanje za otvorenu debatu koja se neće tako brzo privesti kraju. SAD je kroz 20 godina izgubio oko 2 420 vojnika, prema službenim podacima, što je oko dvostruko manje od broja žrtava u Iraku koji su pak napali 2003. na temelju još manje uvjerljivijih povoda (tvrde da su tražili nepostojeće "oružje za masovno uništenje").
Bile su to godine američkog ofenzivnog ratovanja. Jedni će reći da je cilj bio, kako bi to rekao bivši američki predsjednik Donald Trump, "ugrabiti naftu". Drugi smatraju da su ofenzive imale za cilj instalirati američki utjecaj u kritičnom geopolitičkom području svijeta. Neki vjeruju da je SAD izveo invaziju na Afganistan samo kako bi potajno kontrolirali polja maka. Možda sve teorije zajedno daju jedinstveno o...
