Njemačka ekonomija u najduljoj recesiji od Drugog svjetskog rata - političke odluke i energetska kriza ostavljaju trajne posljedice

Njemačka, najveća ekonomija Europske unije, suočava se s najdužom recesijom od Drugog svjetskog rata. Prema podacima Handelsblatt Research Instituta (HRI), gospodarstvo bi moglo zabilježiti pad treću uzastopnu godinu. HRI predviđa smanjenje od 0,1% za 2025. godinu, nakon pada od 0,3% u 2023. i 0,2% u 2024. Ekonomska kriza rezultat je energetske krize, inflacije i posljedica pandemije Covid-19, nadmašujući dvogodišnju recesiju s početka 2000-ih.

Demografski izazovi, osobito starenje populacije, dodatno pogoršavaju situaciju. Potencijal rasta Njemačke spušten je na samo 0,5% godišnje, prema procjenama HRI-a. Iako se očekuje blagi oporavak u 2026., rast neće doseći razinu prije krize.

Njemačka središnja banka smanjila je također prognozu rasta za 2025., s 1,1% na 0,2%. Odlazak s jeftinog ruskog plina na skuplji ukapljeni plin iz SAD-a povećao je troškove energije, što je ozbiljno pogodilo proizvođače i male tvrtke. Takva situacija dovela je do zatvaranja i brojnih stečajeva.

Prije eskalacije sukoba u Ukrajini 2022., Njemačka se oslanjala na ruski plin za više od polovice energetskih potreba. Nakon EU sankcija prema Moskvi, opskrba plinom drastično je smanjena i kasnije obustavljena. U rujnu 2022., eksplozije su uništile plinovode Sjeverni tok, a 1. siječnja ove godine Rusija je i službeno prekinula tranzit plina prema EU kroz Ukrajinu (nakon što je Ukrajina odbila produljiti ugovor o tranzitu).