Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Propao je pokušaj normalizacije odnosa stoljeće nakon genocida: Armenija raskinula mirovni sporazum s Turskom

Armenija je danas raskinula mirovni sporazum koji je potpisala s Turskom 2009. godine. Kako prenosi armenska televizija, citirajući predsjedničkog glasnogovornika, pokušaj normalizacije odnosa između ove dvije zemlje nije uspio.

"Predsjednik Serzh Sarksyan potvrdio je za vrijeme sastanka vijeća sigurnosti kako su armensko-turski protokoli anulirani", navodi se u izjavi.

Informaciju je također potvrdilo i armensko ministarstvo vanjskih poslova.

Podsjetimo, Armenija i Turska potpisale su mirovni sporazum u listopadu 2009. s ciljem ponovne uspostave odnosa i otvaranja zajedničke granice. Riječ je o sukobu starom cijelo stoljeće koji je proizašao iz genocida kojeg su otomanske snage počinile nad Armencima za vrijeme Prvog svjetskog rata.

Vezano uz temu:
Armenski holokaust: 100 godina od genocida kojeg svijet uporno zaboravlja, a Ankara još uvijek negira - preko milijun mrtvih u procesu nemilosrdnog turskog istrebljenja prvog kršćanskog naroda

Izvori:

Reuters

Komentari

(11):
» Objavi komentar
Napomena: komentari čitatelja ne predstavljaju ni na bilo koji način stav uredništva portala advance.hr. Za sadržaj i točnost komentara čitatelja ne odgovaramo. Sadržaj se periodično pregledava i neprikladni komentari se uklanjaju. Advance.hr zadržava pravo brisanja komentara, kao i blokiranja korisničkog imena bez najave i bez objašnjenja.

Uvjeti komentiranja: Poštovani, pri objavi komentara molimo za kulturno izražavanje. Administrator će izbrisati sve komentare koji na bilo koji način vrijeđaju druge ili svojim sadržajem nisu na adekvatnom mjestu.
Sortiranje: | Prikaz:
  1. 0
    marjo
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    16:53 | 4.03.2018.
    @korisnik,
    Poljski židov Rafael Lemkin je autor riječi genocid i to pred kraj WW2. Kao židovski učenjak dobro upućen u polju pravnih pitanja uspješno je lobirao i vodio kampanju za kažnjavanje krivičnog djela genocida. Generalne Skupštine UN-a je postigla ovaj cilj 1948. prihvaćanjem Konvencije o prevenciji i kaznama za krivično djelo genocida.
    p.s.
    Pošto već i 'glasno' razmišljanje o ovoj temi prouzrokuje nelagodu čak i traume rado bih, gornjim pojašnjenjem zaključio 'dokazivanja'...
    pozz.
    Prikaži cijeli komentar
  2. -1
    marjo
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    16:34 | 3.03.2018.
    @korisnik,da pojednostavim: smatram da riječ genocid treba koristiti za pogrome po 1948. godini, te za koje je barem pokrenut sudski postupak, jer izglasavanje
    u parlamentu i prepuštanje presude medijima i javnosti (kod mene) budi sumnju da se radi o nekoj dnevno-poluitičkoj potrebi.
    Prikaži cijeli komentar
  3. +3
    korisnik_postoji
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    05:00 | 3.03.2018.
    @marjo
    Pogrom i genocid nisu riječi istog značenja. Svaki genocid je istovremeno i pogrom, ali svaki pogrom ne mora nužno biti i genocid.
    Osnovno obilježje genocida je namjera i organizacija s ciljem uništenja (pogroma) određene skupine na nekom području.

    Riječ genocid je nastala inspirirana upravo genocidom kojeg su Osmanlije počinile tokom prvog svjetskog rata.

    Uništenja koje su Armenci i Asirci doživjeli u tih par godina se definitivno mogu i moraju nazivati pravim imenom (genocid). Mislim da nema nikakve potrebe umanjivati značaj događaja upotrebom riječi pogrom.
    Prikaži cijeli komentar
  4. -1
    marjo
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    22:29 | 2.03.2018.
    @korisnik_postoji, po mome mišljenju bi pogromu Armenaca bolje odgovarao baš taj termin:POGROM. Jednako mislim i za sjevernoameričke Indjance, te Azteke, Maje i Inke...
    U jednoj Nirnberškoj crkvi sam jednom naišao na spomen ploču na kojoj sam razumio samo nekoliko riječi i brojeva :(cca) 2200, Juden, pogrom i godina (oko)1350. Jedna od rijetkih "naših" riječi koja je postigla internacionalnu slavu. Mislim da je to stari slavenski termin čija se geneza treba povezivati sa "posljedicama" groma i totalnim uništenjem, ali i pogrom je po (raznim) vikipedijama dobio političku platformu kao "ruska riječ za ruske pokolje" Jevreja krajem XIX i početkom XX st.
    Smatram da svi pogromi, naročito oni noviji, te svi genocidi ostavljaju duboke traume i dugoročne posljedice. Nadam se da sam zadovoljio radoznalost...
    p.s. muzika je impresivna!hvala!
    Prikaži cijeli komentar
  5. +5
    korisnik_postoji
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    16:15 | 2.03.2018.
    @marjo
    "...genocid u primitivnim zajednicama bio cilj ratnog pohoda, a žrtve su često završavale kao hrana."

    Vjerujem da govoriš o periodu od 40-50,000 godina p.n.e. kada spominješ primitivne zajednice a ne o periodu između 1915-1917 n.e.
    Osmanlije nisu krenule na Armence kako bi si napunili špajzu već s ciljem da ih potamane s lica zemlje. Zašto misliš da je "politički" taj događaj nazivati genocidom? Zato što je službeno definirano 30 godina poslije? Pa nije prošlo 3000 godina da bi bilo nebitno!

    Armencima je taj događaj duboko ostao u sjećanju i još ih užasno boli.
    youtu.be/X-bNqBjKrQI
    Prikaži cijeli komentar
  6. 0
    marjo
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    14:30 | 2.03.2018.
    @Trout, ako je to marketinški interes, odgovaram sa ne, ali možda kupim...
    Prikaži cijeli komentar
  7. +1
    K.Trout
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    11:34 | 2.03.2018.
    O, marjo, jesi li ti čitao stari zavjet?
    Prikaži cijeli komentar
  8. +3
    marjo
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    22:43 | 1.03.2018.

    Vjerujem da je genocid u primitivnim zajednicama bio cilj ratnog pohoda, a žrtve su često završavale kao hrana. Vremenom se čovjek distancirao od životinje u čisto darvinovom procesu u društveno biće koje prihvaća regulaciju svog ponašanja kroz običaje, vjerske postulate, (nepisana) pravila i na kraju zakone. Zato mislim, da je govoriti o genocidu od prije 1948. kada je definiran konvencijom UN moguće samo za političke potrebe, iako događaj po svim karakteristikama i sadržaju potpuno odgovara današnjoj definiciji genocida.
    Prikaži cijeli komentar
  9. +5
    Bojke
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    21:42 | 1.03.2018.
    Turska je na ovaj ili onaj način u sukobu sa svim.svojim susjedima. Sa Iranom i Irakom status quo. Izvršili invaziju na sjever Sirije. S Grčkom u latentnom sukobu. Sada i Armenija.
    E moj Erdo nije život jedan mandat pa ni dva.
    Prikaži cijeli komentar
  10. +5
    Makistar
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    20:29 | 1.03.2018.
    @gamoc Kad neko želi da ojača i proširi utjecaj, nekako mi izgleda prirodno da u tom procesu stekne neprijatelje. Plaćaj piće svima za svoj novac i bićeš dobar sve dok imaš para. Iako bi moglo biti da je nešto drugo u pitanju kad se radi o ovom slučaju Armenije.
    Prikaži cijeli komentar
  11. +3
    gamoc
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    18:51 | 1.03.2018.
    Nisam stručnjak za sve, no opći mi je dojam da je Turska manje više u svađi sa svima. To mi nije dobra politika jer dobra politika, vanjska, treba težiti ka sve većem broju prijatelja a što manje neprijatelja.
    Prikaži cijeli komentar
Želite ostaviti komentar? Postanite advance pretplatnik.