Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

EU planira naftni embargo protiv Irana

Na ministarskom sastanku EU krajem siječnja, očekuje se da će se objaviti planovi za embargo na iransku sirovu naftu, prema BBC-u.
Embargo bi pogodio Iran s daleko težim posljedicama, nego što je trenutni krug sankcija protiv njega, nametut uglavnom u SAD i Europi.
Iran dobiva više od polovice svojih prihoda kroz izvoz sirove nafte i najavio je blokadu Hormuškog tjesnaca ukoliko se uvede embargo na naftu.

Obamina administracija pozdravila je odluke EU koje se kreću prema naftnom embargu, kao "vrlo dobru vijest", koju vide kao "rezultat puno konzultacija" Washingtona s EU saveznicima. (AFP, The Times)

Glasnogovornik EU Michael Mann izjavio je za Bloomberg kako EU želi pojačati sankcije prema Iranu na područjima koja su navedena "kao naftni sektor i financijski sektor", prenosi SF Gate.

Grčka, koja se prošlog mjeseca protivila zabrani uvoza iranske nafte, sada će se, kao članica EU pridržavati embarga koje nametne EU, rekli su grčki dužnosnici jučer pod uvjetom anonimnosti, doznaje SF Gate.

Izvori:

CBS News | foto: Bloomberg |

Komentari

(11):
» Objavi komentar
Napomena: komentari čitatelja ne predstavljaju ni na bilo koji način stav uredništva portala advance.hr. Za sadržaj i točnost komentara čitatelja ne odgovaramo. Sadržaj se periodično pregledava i neprikladni komentari se uklanjaju. Advance.hr zadržava pravo brisanja komentara, kao i blokiranja korisničkog imena bez najave i bez objašnjenja.

Uvjeti komentiranja: Poštovani, pri objavi komentara molimo za kulturno izražavanje. Administrator će izbrisati sve komentare koji na bilo koji način vrijeđaju druge ili svojim sadržajem nisu na adekvatnom mjestu.
Sortiranje: | Prikaz:
  1. +8
    DunavSavaMorava
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    15:21 | 5.01.2012.
    zeleni: 12:57 05.01.12'
    Preneto sa sajta vidovdan.org
    (prevod sa cirilice na latinicu Google Translate)
    "Iran je danas, posljednjeg dana vojnih vježbi koje su počele prije deset dana, u blizini strateški važnog tjesnaca Ormuz, uspješno isprobao raketu zemlja-brod, dometa do 200 kilometara, javila je iranska agencija IRNA.
    "Raketa koju su napravili iranski stručnjaci pogodila je cilj i uništila ga", rekao je mornarički zapovjednik Mahmud Musavi i dodao je da je raketa "Gaderu" danas prvi put isprobana (...) Brodovi američke flote su se maksimalno približili teritorijalnim vodama islamske republike , kako bi onemogućili blokadu Perzijskog zaljeva. "

    Tako otprilike glase vijesti koje su ovih dana objavile vodeće svjetske agencije, u komentarima koji prate najnovije zaoštravanje sukoba na relaciji Teheran-Washington.

    Po čemu je strateški važan prolaz Ormuz? Po tome što je tuda prolazi veliki postotak (oko 50%) izvoza naftnih derivata. Iran je, kao odgovor na moguće nove sankcije, zaprijetio da će blokirati taj, jedini ulaz-izlaz iz Persijkog zaljeva. Ne treba posebno naglašavati da bi ovo izazvalo drastično povećanje cijene nafte, što bi dodatno ugrozilo ionako posrnulu američku ekonomiju. Kao ni to da prave razloge za američku zabrinutost treba tražiti u spremnosti Teherana, javno izraženoj još rujna 2009, da svoje devizne rezerve čuva u eurima (umjesto u dolarima). Svima je poznato da je, nekoliko mjeseci pošto je objavio odluku da svoju naftu prodaje u eurima, sudbina Samla Huseina bila zapečaćena.
    Nova iranska raketa, meČutim, nije ono što brine S.A.D. iako oni vrlo dobro znaju da mogućnost uspješne iranske blokade jedinog ulaza u zaljev uopće nije bez osnova. Štoviše, sasvim su svjesni da u toj situaciji ne mogu ništa učiniti ... barem ne klasičnim sredstvima. Zbog čega su SAD i Izrael toliko puta do sada prijetili da će bombardirati Iran, ali to do sada nikada nisu učinile? Evo zašto, priča o tome seže u ne tako davnu prošlost:
    Negdje u ljeto 2004. godine, SAD su pokrenule pomorsku vojnu vježbu do tada (a ni kasnije) nezabeleženih razmjera, operaciju pod nazivom "Summer Pulse". Službeno je priopćeno da ova vježba treba omogućiti brzo razmještanje mornarice u slučaju međunarodnih kriza, na bilo koju točku na planeti. Čak ni flota koja je korištena u Perzijskom zaljevu tijekom Pustinjske oluje nije bila brojnija od 6 borbenih skupina. Ali ovoga puta pokrenuto je 7 takvih skupina, pri čemu se svaka sastojala od jednog nosača aviona, s podrškom od 8 bojnih brodova, to jest, 80 aviona. Što je zahtjevalo ovakvu demostraciju pomorske moći? Po sredi je bila odluka Washingtona da je ovako nešto, kao odgovor, neophodno zbog suočavanja s onim što SAD doživljavaju kao rastuću prijetnju interesima u Zaljevu, konkretno o ruskim razaračima klase "Sovremennyj" koje je Kina upravo nabavila od Rusije. Sami (već praktički otpisani) razarači, međutim, nisu ni po čemu posebni OSIM po jednoj stvari - riječ je ustvari o lansirnim platformama za, (do tada) sasvim nepoznate ruske protivbrodske projektile pod nazivom 3M -82 "Moskito". Priča o ovim krstarećim raketama brzo je ušla u legendu, svi koji su imali prilike vidjeti na dijelu ostajali su preneraženi njezinim učinkom. Raketa je u stanju, na razdaljinu od 160 km, ponese bojevu glavu snage 200 KT ili konvencionalnu od 400 kg. I to brzinom od 2,1 maha, kombinirajući pri tome različite putanje za izbjegavanje proturaketne obrane. Posebno je dizajnirana da izbjegne američki radarski sustav "Aegis", dok drugi radarski sustav, "Phalanx", ima na raspolaganju tek par sekundi da odredi način otvaranja vatre, što je za projektil ovakve brzine i manevarskih sposobnosti sasvim nedovoljno. Brzina i težina rakete "Moskito" daju joj nevjerojatnu kinetičku energiju, toliku da je u stanju da potopi veliki ratni brod, pri čemu košta daleko manje od aviona.

    Praktično, jedina pouzdana obrana koju Američa mornarica protiv ovih raketa ima je rano otkrivanje, i to prije vremena lansiranja (!) S ciljem da budu uništeni prije toga. Kad je međutim o Zaljevu riječ, strategija preventivnog uništenja zapada u ozbiljne teškoće. U čemu je problem? Riječ je o tome da se sjeverna (iranska) obala zaljeva sastoji od planinskih vijenaca koji pružaju neslućene mogućnosti maskiranja lansirnih rapmi. I upravo je to bio razlog što u prvom zalivskom ratu američka vojska nije uspjela otkriti niti jednu pravu platoforme za "Scud" projektile. Sreća po Amerikance pa se "Scud" zbog svoje nepreciznosti pokazao kao sasvim beskorisno oružje.
    Sa raketom "Moskito" međutim, stvari stoje sasvim drugačije. Na jednom probnom gađanju, organiziranom na moru za kineske časnike (a koje je pratio i američki špijunski zrakoplov) "Moskito" je pokazao svoju ubitačnost tako što je s nevjerojatnom preciznošću uništio ciljani brod.
    Tadašnji iranski ministar obrane Ali Šamkani je tijekom svoje posjete Moskvi (negdje 2002 godine) poželio da vidi učinak rakete na dijelu, što su mu domaćini i učinili. I sve su indicije da je još tada Iran naručio nepoznati broj ovih raketa. I upravo to (a ne novi iranski "Gaderu"), kao i činjenica da se u međuvremenu pojavila osuvremenjena SS-N26-ONYX verzija "Moskito"-a je ono što Amerikancima zadaje glavobolju. Jer, kako bi u tom slučaju mogao izgledati scenarij sukoba u Zaljevu? Sam zaljev je ustvari jedno jezero sa samo jednim, vrlo uskim ulazom, to jest, izlazom, već spomenutim Ormuski tjesnacem. Sa ruskim raketama u iranskim rukama, američki brodovi bi, u stešnjeni vodama zaljeva bili laka meta, koja je na dometu oružja protiv koga prosto nemaju obranu (otuda i ne čudi što nosač aviona "John Stennis" sa šest pratećih brodova upravo pokušava izaći u Indijski ocean gdje je daleko jednostavnije manevrirati.) Svi američki brodovi koji se budu našli u vodama zaljeva praktično se nalaze u smrtonosnoj klopci, dok uz pomoć "Moskito"-a Iran vrlo lako može blokirati jedini ulaz i tako spriječiti dolazak pomoći. Podrška s udaljenih lokacija (otvorenih voda Indijskog oceana) te podrška američka avijacije u smislu preventivnih udara, pri ovakvoj konfiguraciji terena veoma malo znače. Iako se snage SAD i Irana ne mogu porediti, ne bi ovo bio prvi slučaj da vojno daleko slabija strana odnese pobjedu, ili se barem ravnopravno nosi sa protivnikom, sjetite se samo bitke kod Termopila. Sličnih primjera u povijesti bilo je nekoliko.
    Što su međutim pouzdanije indicije po kojima se može pouzdanije zaključiti da Iran zaista posjeduje ovakvu vrstu naoružanja, protiv koje SAD u konvencionalnom smislu nemaju obranu, i unatoč uvriježenom mišljenju da Rusi prodaju samo drugorazrednu vojnu tehnologiju, dok njihovo "pravo naoružanje" svijet još nije ni video?
    Postoji nekoliko jakih razloga.
    Najprije, sjećate li se kako je SSSR, sredinom 80.-ih uspješno vodio operacije u Afganistanu, sve dok se u posjedu mudžadžedina odjednom nisu stvorile američke protiv-avionske rakete "Stinger"? Upravo te rakete su bile jedan od odlučujućih faktora koji je pridonio sovjetskom porazu. Mislite da su Rusi to zaboravili? Varate se.
    Da se i ne govori o činjenici da se već godinama uz ruske granice postavljaju najsuvremeniji protiv-raketni sustavi, koji su dio šire geo-političke operacije pod naziv "Anakonda", a koji podrazumijeva zaokruživanje Rusije s ciljem neutraliziranja njenog nuklearnog potencijala. Iako Rusi za sada uspješno pariraju iznalaženjem novih tipova raketa koje probijaju svaki štit, ostaje krajnje neugodna činjenica da se igra vodi oko samih njihovih granica i da su, dokle god je to tako, oni praktično u defanzivi.
    O čemu dakle razmišlja Vladimir Putin dok se do sada najveća vojna sila koja je ikada stajala protiv Rusije, polako ali sigurno koncentrira na svega par stotina kilometara od Moskve? Protiv Hitlera je praktično stajao čitav svijet, pa je jedva poražen. Razmišlja li ruski premijer o tome kako je aktualna zalivska kriza ustvari prilika da se protivnik ozbiljno uzdrma na jednoj sigurnijoj lokaciji? Sve što trebate učiniti je da naoruža Teheran novim SS-N26-ONYX-ima. Jer Putin zna, on vrlo dobro zna da je sve što se događa samo uvertira za ono što "zapadni partneri" već sasvim otvoreno pripremaju njima. Može još neko vrijeme da kupuje vrijeme, ali ono neumitno ističe, a cijena pristajanja na kompromise postaje sve veća i veća.
    Sa druge strane, svega ovoga su savršeno svjesni i Amerikanci. Pa zašto onda ulaze u moguću klopku iz koje na konvencionalan način nemaju izlaza?
    Dva su moguća odgovora:
    Prvi je da ustvari svjesno ulaze u zamku, žrtvujući dio pomorske flote flote zbog izgovora za uporabu nuklearnog naoružanja.
    Drugi odgovor je u tome da oni ustvari više i nemaju drugi put. Kako? Pa tako što su se u suštini našli na istoj poziciji na kojoj se našla svaka imperija u povijesti, a to je da samo još golom silom, i ničim više nisu u stanju da održe status koji imaju. Američka ekonomija praktično više ne postoji, i održava se samo jer Kina pristaje na ovu nevjerojatnu igru ​​financiranja njihovog deficita. Kina sa svoje strane u ovom treunutku ne može lako naći zamjenu za američko tržište, jer ogromnan trgovinski suficit sa SAD može investirati samo u zemlju koja pristaje da ima toliko deficit. Ali ne treba se zavaravati, Kina je svjesna opasnosti posjedovanja tolike količine bezvrijednog papira. Da je to tako, pokazuje činjenica koja nije promakla pažljivim promatračima - negdje 2005. godine, Kina diskretno osniva trgîvinski blok pod nazivom ASEAN, u kojemu pokušava uspostaviti Juan kao novu svjetsku valutu. Uostalom zar je itko ozbiljan mogao očekivati ​​da će jedna hiljadugodišnja civilizacija zauvijek pristajati da na grbači nosi jednu propalu imperiju?
    Sve u svemu, imperija više nema kud sve i da želi, ona jednostavno mora ovim putem, pri čemu je Rusija, dok se na sceni sprema globalni, veliki sukob našeg vremena, savršeno svjesna uloge koja je očekuje. A to je da još jednom, po drugi put za možda i manje od 100 godina, zaustavi nadirući kripto-fašizam koji se sprema da proguta planet. Hoće li se sukob dogoditi sada, za pet, deset ili više godina, to nitko ne može reći, ali će se dogoditi sigurno. Možda je to i jedina nada za ovu slomljenu, poraženu i opustošenu Srbiju. Ali čak ni to neće biti dovoljno ako do tada meću nama ne ostane ništa od volje za slobodom, otporom i afirmacijom svoje zemlje i svoga naroda.
    Bez te volje (koja je jedino što je možda opstalo) nemamo ništa.
    Sa njom možemo povratiti sve.
    Милош Чернишевски: Замка у мореузу Ормуз .
    Prikaži cijeli komentar
  2. +6
    Komandos
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    14:34 | 5.01.2012.
    Nema se tu Iran Što brinuti.
    Ako naftu neće EU ok?
    Srećom uvijek se ima bar nafta kome prodati.
    Ja se ne bi složio sa Obaminom administracijom da je to dobra vijset jer se tako brukaju.
    Prikaži cijeli komentar
  3. -8
    zeleni
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    12:57 | 5.01.2012.
    Kina samo gleda svoje interese. Oni su takav narod, slicno kao i rusija, pa pogledajte samo u povjesti pakt o nenapadanju sa hitlerom, koji je zakljucio staljin. Nazalost iran ce isto kao i libija biti sam,.. cisto sumnjam da se moze obraniti,mada se nadam da moze. Kina je smece, mrzim svakog kineza i rusa.
    Prikaži cijeli komentar
  4. +16
    Analitičar situacije
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    12:30 | 5.01.2012.
    Iran će biti veliki zalogaj, dovoljno velik da zaostane u grlu truloga korporatističkog kapitalističkoga režima, i dovoljno tvrd da NATO i SAD polome svoje zube, i postanu krezubi medvijedi za plašenje dijece (manjih i slabijih zemalja).
    Prikaži cijeli komentar
  5. +17
    Hrvoje
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    10:05 | 5.01.2012.
    Neki žele da cijena nafte skoči pa da uberu ekstra profit.
    Prikaži cijeli komentar
  6. +12
    pol
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    09:25 | 5.01.2012.
    pa embargo se namece da nateraju iran da se pobuni i pocne zatvarati prolaze i onda nato mora ici to je jasno sto je plan.
    Prikaži cijeli komentar
  7. +11
    Josip
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    09:07 | 5.01.2012.
    Jos jedna obmana. Nijemci si osigurali naftu iz Rusije pa sad mogu zabranjivati ovu iz Irana.
    Osim toga, odluka ce imati samo propagandno-politicku stranu jer ce se nafta nabavljati preko fiktivnih racuna i racuna preko trece strane.
    Vole veliki propagandom po glavi nepodobnih ali ne mogu sprijeciti svje kapitaliste da zaraduju od resursa "nepodobnih".
    Prikaži cijeli komentar
  8. +10
    Rumburak
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    09:06 | 5.01.2012.
    Manje nafte na tržištu - viša cijena nafte. Viša cijena nafte na tržištu - trpi proizvodnja. Trpi proizvodnja - trpi mali čovjek .... Da li se to meni čini ili to Europa sebi podiže cijenu inputa u proizvodnji?
    Prikaži cijeli komentar
  9. +17
    Janko
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    08:53 | 5.01.2012.
    Kina pozdravlja ovu odluku blesavih birokrata iz Brusela.

    Tko samo te idiote blesave birokratske postavi tamo da oni kao nesto odluciju u ime naroda.
    Toljagom ili bezbol stapom ih treba tjerati da pokazu kako brzo mogu trcati do oceana a tada da pokazu da mogu doplivati do USA.
    Prikaži cijeli komentar
Želite ostaviti komentar? Postanite advance pretplatnik.