Analiza: Referendum na Krimu kao početak velikog previranja i sve izraženijeg ideološkog konflikta u borbi za globalni ustroj

Oko 2 milijuna stanovnika poluotoka Krim sutra će glasati po pitanju koje će odrediti njihovu sudbinu, ali i cijeli tijek međunarodnih odnosa. Međunarodni promatrači su tamo te ističu kako je situacija pred veliki dan "mirna". "Svi se nadamo da neće biti provokacija", rekao je Mateusz Piskorski, jedan od koordinatora skupine od oko 30 promatrača koji su stigli iz 10 europskih zemalja.

Da li je referendum na Krimu legitiman? To je pitanje oko kojega ne postoji konsenzus. Poznati su nam oprečni stavovi međusobno suprotstavljenih sila. No, što o ovoj situaciji može i treba reći objektivna treća strana? Nije jednostavno ponuditi odgovor, svakako ne apsolutno afirmativni ili negacijski.

S jedne strane ovo svakako nije referendum koji je proizvod dugogodišnje političke separatističke tendencije, kao što su primjerice ambicije Baskije i Katalonije u Španjolskoj, pa čak i Škotske u Velikoj Britaniji. Krim, punim imenom "Autonomna Republika Krim", imao je znatan stupanj autonomije u okviru Ukrajine i do sada je relativno mirno egzistirao u tim okvirima od raspada SSSR-a.

Odmah nakon puča u Kijevu mnogi su pretpostavili da će Krim tražiti veću razinu autonomije, no dogodilo se i više od toga - Krim traži potpuno odvajanje od Ukrajine i ulazak u sastav Ruske Federacije.

Ako bismo uopće i pokušali dati odgovor na pitanje legitimiteta sutrašnjeg referenduma, morali bismo prije toga postaviti niz potpitanja. Da li je odluka uopće donijeta u Simferopolu ili se radi o "odredbi" koja je stigla iz Moskve? Da li su stanovnici Krima ugroženi promjenama koje su se desile u Kijevu?

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.