Ekonomske teorije
Paradoks štednje i državna deficitarna potrošnja: Recesije sigurno dolaze, vrijeme je za planiranje kako se iz njih izvući što prije
Objavljeno:
Zašto je ekonomija komplicirana? Između ostalog što je puna paradoksa i različitih pristupa oko kojih nema konsenzusa. Jedan od takvih paradoksa je i paradoks štednje. Sigurno ste puno puta čuli da je štednja dobra, zar ne? Cjelokupni sistem voli podsjećati ljude na štednju uz argument da je to pametan i razborit potez. Naravno, banke također promoviraju štednju jer je to jedan od najlakših načina da dođu do novog novca kojeg će zatim dalje prodavati u vidu davanja kredita.
Dobro, možemo se složiti da je štednja generalno dobra, za pojedinca, ali tu već dolazimo do spomenutog paradoksa. Što ako previše ljudi počne štedjeti? Onda to postaje loše po ekonomiju, a ako je generalno loše po ekonomiju bit će u konačnici loše i po same štediše!
Kako? Pa zamislimo da se sprema recesija jer kamatne stope rastu (otprilike baš u vrijeme u kojem se nalazimo), to znači da štednja postaje sve atraktivnija (jer banke nude veće kamatne stope na štednju). Ali ako preveliki broj ljudi krene štedjeti svoj novac doći će - teorija nalaže - do još i većeg produbljenja recesije jer na scenu stupa smanjenja potrošnja, a takva situacija će neminovno dovesti do općeg pada kamatnih stopa i atraktivnosti štednje.
I to je, u najkraćim crtama, paradoks štednje - ono što je dobro za pojedinca može ispasti dosta loše po svih ako je tih pojedinaca odjednom previše.
Koncept je popularizirao britanski ekonomist John Maynard Keynes i isti je dio "mainstream ekonomije" još od 40-ih godina prošlog stoljeća, al...
Dobro, možemo se složiti da je štednja generalno dobra, za pojedinca, ali tu već dolazimo do spomenutog paradoksa. Što ako previše ljudi počne štedjeti? Onda to postaje loše po ekonomiju, a ako je generalno loše po ekonomiju bit će u konačnici loše i po same štediše!
Kako? Pa zamislimo da se sprema recesija jer kamatne stope rastu (otprilike baš u vrijeme u kojem se nalazimo), to znači da štednja postaje sve atraktivnija (jer banke nude veće kamatne stope na štednju). Ali ako preveliki broj ljudi krene štedjeti svoj novac doći će - teorija nalaže - do još i većeg produbljenja recesije jer na scenu stupa smanjenja potrošnja, a takva situacija će neminovno dovesti do općeg pada kamatnih stopa i atraktivnosti štednje.
I to je, u najkraćim crtama, paradoks štednje - ono što je dobro za pojedinca može ispasti dosta loše po svih ako je tih pojedinaca odjednom previše.
Koncept je popularizirao britanski ekonomist John Maynard Keynes i isti je dio "mainstream ekonomije" još od 40-ih godina prošlog stoljeća, al...
