Što je to "skrivena inflacija"? Zašto se tvrdi da je inflacija oko 10% kad su neki proizvodi poskupjeli i znatno više? Zašto pak neki nisu uopće? Hoće li rasti rate kredita, a podstanari profitirati? I što je to dvostruki inflacijski udar?

U prethodnom tekstu na temu inflacije (vidi: Kako preživjeti inflaciju i kako je natjerati da radi za nas?) govorili smo o nekim praktičnim načinama kako ublažiti utjecaj inflacije koja i dalje neumoljivo raste. Danas pak idemo s ovom temom dublje te ćemo govoriti o nekoliko vrsta inflacije kao i o nekim pojavama koje se upravo događaju, a možda zbunjuju kupce.

Nije nikad na odmet ukratko utvrditi gradivo. Inflacija je stopa smanjenja vrijednosti vašeg novca. Ako imate 100 kuna možete kupiti predmet koji košta 100 kuna, ali ako pritom na tržište djeluje inflacija od 10% (skoro pa aktualna u Hrvatskoj - trenutačno je 9.4%, ali ovim tempom rasta vjerojatno će premašiti 10% već ovog mjeseca, ako ne i više...) onda vam tih 100 kuna (uskoro) više neće biti dovoljno. Morati ćete skupiti 110 kuna za jedan te isti predmet.

Dobro, to je osnovna teorija, a sad ćemo se osvrnuti na neke naizgled kontradiktorne situacije u praksi. Sigurno ste uočili da su cijene nekih proizvoda skočile i znatno više od tih 10-ak posto, po 20, 30 ili čak i više posto. Kako to ako je inflacija oko 10%? Stvar je jednostavna - valja imati na umu da stopa inflacije nije nekakva "odredba" već samo izračunati pokazatelj aktualnog stanja. Nadalje, inflacija koju vidite u mjesečnim izračunima je prosječna inflacija. To znači da su neki proizvodi možda poskupjeli samo 2% ili 5%, a neki po 20% ili možda 40%. Stopa inflacije je prosjek kad se svi "uzmu u obzir" i zato može djelovati nerealno (baš kao i, recimo, iznos prosječne plaće).

Često ćete vidjeti da ljudi tvrde kako su brojke pogrešne te da je inflacija zapravo znatno veća - pogotovo ako znatan rast cijena uočavaju kod proizvoda koje često kupuju.

Ali zašto kod nekih proizvoda cijena raste brže, a kod nekih sporije? To je na samom proizvođaču/trgovcu da odluči. Drugim riječima, nitko neće tjerati neku kompaniju da poskupi svoje proizvode (dobro, možda hoće njeni dioničari) - ako ista želi ostvarivati gubitak od 10% na svoju prodaju (ukoliko je inflacija 10%), može jednostavno ostaviti cijene kakve i jesu. Zapravo to može biti i mudra trgovačko-marketinška taktika kako privući kupce sa "starom cijenom" dok ih svi ostali podižu. Može im se i isplatiti kroz povećanu kupnju.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.