Scholz u Pekingu - susret koji se morao dogoditi, baš kao i posljedice: Berlin koji traži spas na Istoku je ponavljanje povijesti - Hoće li eksplozije bušiti Novi put svile kao i plinovode ispod Baltičkog mora?

Njemački kancelar Olaf Scholz stigao je danas u jednodnevni posjet Kini te se tamo sastao s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, a cilj posjete je, kako navode iz Berlina, jačanje ekonomske suradnje. No, neki optužuju Scholza za političko licemjerje - naime, neki smatraju da bi u ovoj situaciji trebalo zauzeti podjednako oštar stav prema Kini kao i prema Rusiji, zbog navodne potpore Pekinga za Moskvu. Scholz se svakako jest istaknuo kao jedan od najoštrijih kritičara ruske invazije na Ukrajinu, a u zadnje vrijeme Njemačka šalje sve više naprednog oružja Ukrajini. No, kad je riječ o Kini očito je da njemačko vodstvo slijedi svoje ekonomske interese te nastoje sačuvati ovaj odnos iako dolazi do sve većih napetosti između Zapada i Kine.

Ali, kako su neki već i primijetili, nešto slično Njemačka je pokušala i s Rusijom vodeći se također primarno svojim ekonomskim interesima. Može se reći da je i plinovod Sjeverni tok 2 izgrađen s tom idejom. No, u konačnici je suradnja između Berlina i Moskve grubo razbijena, a razbijeni su - ili u najmanju ruku oštećeni - i plinovodi Sjeverni tok 1 i 2, valjda da se ta suradnja ne bi tako brzo obnovila.

Rusija je tražila ulaz za svoju energetiku preko Njemačke i dogodilo se što se dogodilo. Iako su uzroci brojni može se reći da danas imamo rat u Europi, između ostalog, i zbog pokušaja snažnijeg energetskog povezivanja Rusije i Njemačke. Priča s Kinom je u neku ruku slična, potencijalno još i veća. Naime, ako će Kina zaista postati dominantna sila svijeta, onda će to postati snažnim spajanjem Europe i Azije gdje će sama biti glavni podizatelj infrastrukture kao i proizvođač, dostavljač i sve između što bi tvorilo tzv. Novi put svile. Kako smo već nedavno pisali, Njemačka je po tom pitanju od esencijalne važnosti, naročito njena velika sjeverna luka Hamburg (vidi: Vrata Euroazije nalaze se na sjeveru Njemačke: Pristup luci Hamburg odredit će kako će izgledati ostatak 21. stoljeća).

Službeni Berlin može birati pretvaranje da ne shvaća o čemu se ovdje u širem geopolitičkom kontekstu radi, no stvari su poprilično jasne. Nipošto ne čudi da je u curenju obavještajnih podataka prije sad već desetak godina (podaci koje je objavio Edward Snowden) potvrđeno da je upravo Njemačka najšpijuniranija zemlja od strane američkih špijunskih službi kao što je NSA. Ne čudi zbog činjenice da Njemačka, odnosno njene odluke, mogu predstavljati vrlo konkretnu prijetnju po američke vanjskopolitičke ciljeve. Ako se Njemačka upusti u stvaranje čvršćih energetskih i ekonomskih saveza sa silama Istoka kao što su Rusija i Kina to "mijenja pravila igre" i odjednom postaje "nedopustivo". U tom pogledu Njemačka je vrlo specifična i važna i ima poseban status koji je drugačiji od drugih važnih europskih zemalja. Primjerice, jedna Francuska, čak i kad glasno prosvjeduje tražeći (natrag) svoju autonomiju (što se, s vremena na vrijeme, svakako događa), nije toliko "opasna", uključujući i zbog njenog geografskog položaja.

Jasno, zemlja od ultimativne važnosti u takvom kontekstu je Ukrajina - zato se i nalazimo ovdje gdje se nalazimo, a sve je krenulo u jesen 2013. kada je tadašnji ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič, na veliko iznenađenje svojih EU partnera, odlučio zemlju re-orijentirati prema Rusiji i gospodarsko-strateškim integracijama pod vodstvom Rusije i "Istoka" (kao što su Euroazijska ekonomska unija i sl.) - u tom trenutku, odnosno neposredno nakon njegovog zaokreta, izbija Majdan i SAD se aktivno uključuje u zaustavljanje ukrajinske re-orijentacije dok se utjecaj EU-a gura na marginu, odnosno stavlja ih se u ulogu pomoćnog igrača idealno sažeto u "jeb*š EU" telefonskom razgovoru Victorije Nuland (riječ je o izjavi koju je dala za vrijeme telefonskog razgovora s tadašnjim američkim ambasadorom u Kijevu, a netko je razgovor snimao i pustio u javnost).

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.