Jučer se govorilo o tome da bi pojedine europske sile, naročito Njemačka i Francuska, mogle ipak pokušati posredovati, čak i ne previše javno, ne bi li se dovelo Ukrajinu i Rusiju za pregovarački stol. No, činjenica je da Berlin i Pariz nemaju baš previše konkretnog što bi mogli ponuditi da bi se suprotstavljene strane motiviralo da počnu pregovarati. Danas pak imamo izjave iz Rusije koje dodatno potvrđuju da su pregovori jako teško izvedivi.
Naime, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov danas je poručio kako je Rusija "otvorena za pregovore" s ciljem obustave sukoba u Ukrajini, ali je još jednom ponovio kako se "teritorijalne stvarnosti ne mogu ignorirati". Drugim riječima, Moskva nije voljna raspravljati o 4 ukrajinske regije koje je anektirala prošle godine nakon referenduma koje je, jasno, Kijev u potpunosti odbacio.
Riječ o regijama Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson. Podsjetimo na to kako Rusija zapravo ne kontrolira u potpunosti niti jednu od ove četiri regije. Najveću kontrolu imaju nad Luganskom, zatim Donjeckom, a u Hersonu i Zaporožju ukrajinske snage još uvijek kontroliraju velike dijelove.
Govoreći o mogućim pregovorima Peskov poručuje: "Postoje određene stvarnosti koje su već postale interni faktor. Pritom mislim na nove teritorije. Ruski Ustav postoji i ne može ga se ignorirati. Rusija nikada neće pristati na kompromise po ovom pitanju, ovo su važne stvarnosti".
Rusija je spomenute 4 regije anektirala velikom ceremonijom u Moskvi prošlog rujna. Službeno, barem prema Rusiji, ove četiri regije se vode kao sastavni dijelovi Ruske Federacije te su ukomponirani ustavnim dekretom.
Jasno, baš kao što Peskov ističe da bi Ukrajina trebala prihvatiti "nove stvarnosti", očito je da ih prihvaća i Moskva jer bez obzira što isticali u svojim službenim proglasima, prema ove 4 regije se ne odnose kao prema drugima. Primjerice, kad granate ili dronovi pogode rusku regiju Belgorod koja se nalazi sjeveroistočno od Ukrajine, to se tretira kao "napad na Rusiju", ali gubitak kontrole nad gradom Hersonom očito ne.
Iz toga je razumljivo zašto bi netko pretpostavio da bi se, u hipotetičkom slučaju pregovora, od Rusije očekivalo da i ove regije stavi "na stol" iako Peskov sad poručuje da o tome nema govora.
A je li Ukrajina spremna nešto dati u svrhu mira? Baš ništa, prema službenom stajalištu. Neslužbeno se pak doznaje da je Ukrajina do prije nekoliko mjeseci (sredina 2022. godine?) bila voljna eventualno pregovarati uz pristanak gubitka Krima. Jasno, to Rusiji ne bi značilo baš puno jer Krim - za razliku od spomenute 4 regije - već smatraju "poprilično svojim".
Danas Ukrajina ne pristaje ni na što te poručuju kako će ostvariti ono što su mnogi do nedavno smatrali nemogućim (a mnogi smatraju i dalje) - osloboditi Krim.
Jako je teško zamisliti da bi Rusija dozvolila gubitak Krima, odnosno da bi to prošlo bez njenog posezanja za oružjem kojeg Ukrajina nema na lageru. Govorimo o nuklearnom oružju, dakako.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
