Ekonomski koncepti
Gdje se i kako države zadužuju? Što ako im je javni dug veći od BDP-a? Što znači kad jedna zemlja posjeduje dug druge kao npr. Kina i Japan koje posjeduju bilijune USD američkog duga?
Objavljeno: 8
U jučerašnjem tekstu govorili smo o državnom i vanjskom dugu te smo stigli do omjera između BDP-a i zaduženosti pojedine države. Nastavljamo dalje. Kako smo i spomenuli, neke zemlje mogu imati vrlo visok dug u omjeru prema njihovoj ukupnoj proizvodnji. Kao primjere smo spomenuli Italiju (čiji dug iznosi 155% BDP-a), SAD (134% BDP-a) i Japan (259% BDP-a).
Što to točno znači? To znači, recimo, kad bi Italija htjela u potpunosti vratiti svoj javni dug onda bi trebala 1.55 godina raditi isključivo za vraćanje svog duga. Jasno, takvo što se jednostavno ne radi i umjesto toga od zadužene zemlje se očekuje samo da vraća svoje rate s kamatama.
Jučer smo otvorili pitanje - kako je moguće da se neke zemlje i dalje zadužuju iako je iznos njihovog duga već premašio iznos njihovog BDP-a? Moguće je, jer BDP - osim što ga ovako prigodno koristimo za "očitanje" komparacije proizvodnje i duga - nije nužno glavni faktor pri (odobrenju) zaduživanja. Uzmimo recimo Italiju. Da, Italija je očito poprilično zadužena zemlja, ali ako joj bude trebalo još novca relativno lako će ga dobiti - zato što je Italija. Posjeduje puno bogatstva i puno potencijala.
To je kao da vi dođete u banku tražiti kredit, ali ste već zaduženi više no što biste trebali biti s obzirom na vaša mjesečna primanja. Ipak, ako banci kažete da posjedujete popriličnu imovinu - kuće, aute, zemlju... - banka će vam dati još kredita jer zna da ga možete pokriti ako stvari krenu nizbrdo. Slično je i kod država.
A zašto su sve zemlje toliko zadužene? Kao prvo, nisu sve (iako većinom jesu). Jedan Turkmenistan ima javni dug od svega 13%, Kuvajt samo 11%. U Europi najmanju dug u odnosu prema BDP-u ima Estonija, 19%. Tek nešto veći dug je u Rusiji. Bugarska također ima vrlo mali dug, oko 20% BDP-a.
Ali da, čitajući tablicu vidjet ćemo da tu ima i dosta siromašnih zemalja. Količina duga u odnosu na BDP u Afganistanu iznosi oko 7%. U Haitiju je oko 21%. Moldavija, najsiromašnija zemlja Europe ima 36% duga u odnosu prema BDP-u itd.
Što nam to govori? Gotovo kao da su postavke "naglavačke". Čini se kako među bogatim zemljama nalazimo vrlo zadužene države dok kod siromašnih imamo malu stopu zaduženja. Jasno, ima i dosta iznimaka, neke smo već naveli, no spomenimo kako sličnu stopu zaduženja, preko 250% BDP-a, imaju i Sudan i Japan.
Dakle, od ove same brojke nećemo moći definirati neke konstante. Nadalje, ono što iz samih omjera nipošto ne vidimo je kolike kamate pojedina zemlja mora plaćati. Naime, što je zemlja ekonomski uspješnija to će joj se odobravati krediti s manjim kamatama. Obrnuto vrijedi za većinu zemalja u razvoju koje često moraju plaćati jako visoke kamate što im pak onemogućava da razviju svoje ekonomije. To pak znači da - baš kao i kod ljudi - imamo situaciju gdje bogati postaju sve bogatiji dok s...
Što to točno znači? To znači, recimo, kad bi Italija htjela u potpunosti vratiti svoj javni dug onda bi trebala 1.55 godina raditi isključivo za vraćanje svog duga. Jasno, takvo što se jednostavno ne radi i umjesto toga od zadužene zemlje se očekuje samo da vraća svoje rate s kamatama.
Jučer smo otvorili pitanje - kako je moguće da se neke zemlje i dalje zadužuju iako je iznos njihovog duga već premašio iznos njihovog BDP-a? Moguće je, jer BDP - osim što ga ovako prigodno koristimo za "očitanje" komparacije proizvodnje i duga - nije nužno glavni faktor pri (odobrenju) zaduživanja. Uzmimo recimo Italiju. Da, Italija je očito poprilično zadužena zemlja, ali ako joj bude trebalo još novca relativno lako će ga dobiti - zato što je Italija. Posjeduje puno bogatstva i puno potencijala.
To je kao da vi dođete u banku tražiti kredit, ali ste već zaduženi više no što biste trebali biti s obzirom na vaša mjesečna primanja. Ipak, ako banci kažete da posjedujete popriličnu imovinu - kuće, aute, zemlju... - banka će vam dati još kredita jer zna da ga možete pokriti ako stvari krenu nizbrdo. Slično je i kod država.
A zašto su sve zemlje toliko zadužene? Kao prvo, nisu sve (iako većinom jesu). Jedan Turkmenistan ima javni dug od svega 13%, Kuvajt samo 11%. U Europi najmanju dug u odnosu prema BDP-u ima Estonija, 19%. Tek nešto veći dug je u Rusiji. Bugarska također ima vrlo mali dug, oko 20% BDP-a.
Ali da, čitajući tablicu vidjet ćemo da tu ima i dosta siromašnih zemalja. Količina duga u odnosu na BDP u Afganistanu iznosi oko 7%. U Haitiju je oko 21%. Moldavija, najsiromašnija zemlja Europe ima 36% duga u odnosu prema BDP-u itd.
Što nam to govori? Gotovo kao da su postavke "naglavačke". Čini se kako među bogatim zemljama nalazimo vrlo zadužene države dok kod siromašnih imamo malu stopu zaduženja. Jasno, ima i dosta iznimaka, neke smo već naveli, no spomenimo kako sličnu stopu zaduženja, preko 250% BDP-a, imaju i Sudan i Japan.
Dakle, od ove same brojke nećemo moći definirati neke konstante. Nadalje, ono što iz samih omjera nipošto ne vidimo je kolike kamate pojedina zemlja mora plaćati. Naime, što je zemlja ekonomski uspješnija to će joj se odobravati krediti s manjim kamatama. Obrnuto vrijedi za većinu zemalja u razvoju koje često moraju plaćati jako visoke kamate što im pak onemogućava da razviju svoje ekonomije. To pak znači da - baš kao i kod ljudi - imamo situaciju gdje bogati postaju sve bogatiji dok s...
