X
VELIKA AKCIJA: Od ljeta do ljeta - 1 godina pretplate za  540 kn  360 kn!
NOVO: Od sad mogućnost plaćanja i na rate! 30 kn / mjesečno
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja
FOTO: Henry & Co. / Pexels
Ekonomski koncepti

Demistifikacija ekonomije: Što je to točno vanjski dug? A što javni dug? Državni dug? Nacionalni dug? I kako ćete praćenjem ovih pokazatelja predvidjeti vlastitu kvalitetu života?

PIŠE: Objavljeno: 5
Često čitamo o tome kako se države zadužuju (i prezadužuju). Vode se rasprave o vanjskom dugu i kako isti držati pod kontrolom. Ali pritom se spominje pregršt termina... vanjski dug, državni dug, javni dug, privatni dug, dug kućanstava, dug poduzeća, strani dug, nacionalni dug...

Koliko su ovi termini uopće razumljivi običnim građanima? Koliko se uopće radi na tome da budu - ili to možda zapravo i nije cilj? U svakom slučaju, riječ je o vrlo jednostavnim konceptima koje ćemo danas redom pojasniti.

Vanjski dugEvo, odmah na početku riješit ćemo čak dva termina - jer "vanjski dug" i "strani dug" (ili pak "inozemni dug") su zapravo jedno te isto, ista stvar, samo dva naziva. Zašto se koriste dva naziva? Tko zna, valjda da bi sve skupa bilo još malo kompliciranije. No, to nije slučaj samo kod nas, i u engleskom jeziku je ista stvar pa tako imamo "external debt" i "foreign debt".

Dobro, nakon što smo razjasnili terminologiju krenimo sa značenjem. Što predstavlja vanjski dug? To je, ako ćemo koristiti najjednostavniju definiciju - zbroj svih dugova neke države i njenih kompanija prema stranim vjerovnicima. Dakle sveobuhvatna brojka. Tu je uključen i iznos za koji se zadužila država, ali i koji su se zadužile pravne osobe (odnosno poslovanja). Prema kome? Bilo kome, bitno je da su se zadužili "vani". To mogu biti strane komercijalne banke, mogu biti i druge države, ili recimo međunarodne (nadnacionalne) financijske institucije kao što su MMF i Svjetska Banka.

Ako smo to rekapitulirali odmah vam postaje jasno da ćemo morati "razlomiti" taj vanjski dug na neke podsekcije. Zašto? Zato da vidimo tko tu zapravo "nabija" dug. Je li to država, odnosno Vlada, ili su to pak privatne kompanije ili netko treći?

Tako možemo u vanjskom dugu razlikovati državni dug - to je onaj novac gdje se zadužuje država, odnosno državna Vlada. Zatim imamo dug privatnog sektora, a tu se često odvojeno gleda bankarski dug, odnosno dug bankarskog sektora, te dug ostalih poduzeća.

Ono što je vrlo važno za istaknuti je to da se vanjski dug (zajedno s kamatama) - bez obzira zadužuje li se država ili poslovanja - najčešće vraća u valutu u kojoj je novac posuđen. Kako doći do te valute? Recimo kad se Hrvatska zaduži u SAD-u, za vraćanje duga trebaju joj dolari, a do njih može najlakše doći tako da pojača svoj izvoz prema SAD-u, odnosno da prodaje američkom tržištu svoje proizvode i tako dobiva dolare.

Javni (državni) dugDakle, kako smo i pojasnili u prethodnoj sekciji - vanjski dug obuhvaća totalno dugovanje neke zemlje prema vanjskim kreditorima. To je bitan podatak, ali pošto uključuje i državni i privatni sektor često nam ne daje potpuno preciznu sliku o tome što i kako radi sama država. Možda je država vrlo pažljiva kad je riječ o dugovanjima, a recimo kompanije se masovno zadužuju...
1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
100 kuna
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 540 kn  360 kn  
(mogućnost plaćanja i na rate:
30 kuna mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
30 kuna
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.