Ekonomski paradoks vrijednosti u svijetu vode, dijamanata i vreća kukuruza - Zašto je isti zbunio Adama Smitha, i kako nam može pomoći da se snađemo u svijetu koji očito nije "fer"?

Što definira vrijednost i što definira cijenu? To pitanje danas postaje sve važnije pogotovo u eri visoke inflacije (o kojoj smo pisali u prethodnom tekstu). Postoje razni pristupi, ali danas ćemo se vratiti natrag na "osnove", na jedan paradoks koji možda zvuči čak i trivijalno, ali je angažirao ekonomiste da se njime bave još otkako ga je u 18. stoljeću spomenuo Adam Smith (poznat i kao "Otac kapitalizma"). Riječ je paradoksu vrijednosti u ekonomiji poznatijem pod nazivom "paradoks vode i dijamanta".

Ukratko - zašto su dijamanti toliko vrijedniji od vode? U pravilu, pogotovo ako se vodimo ekonomskim "zakonima", to ne bi smjelo biti. Voda je esencijalna za naš opstanak (i još puno toga), dijamanti sigurno nisu. Ipak, na tržištu dijamanti su daleko skuplji od vode.

Kako je Smith riješio taj paradoks? Pokušao ga je riješiti kroz tzv. radnu teoriju vrijednosti (ili zakon vrijednosti) koja nalaže da je vrijednost dobra ili usluge određena ukupnom količinom društveno potrebnog rada za njihovu proizvodnju.

Dobro, to donekle ima smisla, ali kod dijamanata ne mora biti nužno točno pošto to nije "proizvod" koji se negdje proizvodi, teoretski se može slučajno pronaći u zemlji. Jasno, rijedak je, što također može podići njegovu vrijednost. Ali sve ovisi o kontekstu. Zamislimo čovjeka u pustinji bez kapi vode, ali kod sebe ima hrpu dijamanata. U tom trenutku i toj situaciji sigurno bi rado dao sve svoje dijamante samo za gutljaj vode.

Kako smo i rekli, ovo nekima može zvučati krajnje trivijalno i dosadno, ali pokazat ćemo da nije jer paradoks "vode i dijamanta" znatno je širi od spomenutih resursa.

Naravno, u ovom trenutku postoje dijelovi svijeta gdje vode kronično nedostaje, primjerice u Jemenu i nekim prostorima Afrike, ali ovaj paradoks danas promatramo iz tipične situacije u razvijenom svijetu gdje vode imamo i više nego dovoljno.

Koliko košta voda? Malo, unatoč tome što je esencijalni resurs bez kojeg ne bismo mogli živjeti. No, to se ne odnosi samo na vodu. Brojna dobra i usluge koje se smatraju esencijalnim za ljudski život na tržištu imaju znatno nižu cijenu od onih koja nisu esencijalna. Ali to se ne odnosi samo na stvari koje možemo kupiti, odnosi se svakako i na radnu snagu.

Uzmimo primjerice medicinske sestre, poljoprivrednike - to su radnici koji definitivno obavljaju poslove koji su esencijalni za život ljudi, ali njihove plaće, iako su "esencijalna radna snaga", znatno su niže od recimo direktora i menadžera u kompanijama koji najčešće uopće nisu esencijalna radna snaga. Jasno, ovo snažno doprinosi nejednakostima koje imamo u današnjem svijetu.

Vratimo se na osnovni paradoks. Adam Smith ga je pokušao objasniti kroz svoju radnu teoriju vrijednosti, odnosno da količina uloženog rada/truda u nešto u konačnici definira i cijenu tog proizvoda...