Analiza dva dana razgovora Xija i Putina o Ukrajini: Kineski plan za mir je opstao, ali sada na red moraju doći konkretni potezi
Nakon jučerašnjeg neformalnog sastanka, koji je potrajao nekoliko sati, ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski predsjednik Xi Jinping danas su održali još jedan, a glavna tema bila je, kako se i očekivalo, rat u Ukrajini. Nakon današnjeg susreta s kineskim predsjednikom Putin je izjavio kako kineski mirovni plan može biti temelj za okončanje sukoba.
To je u principu dobra vijest, da ruski predsjednik uopće spominje kraj sukoba, no problem je, dakako, u detaljima. Kako kineski plan "od 12 točaka" može biti temelj za okončanje rata? Putin nije baš detaljno pojasnio već je samo rekao da se isti može upotrijebiti "kada Zapad i Kijev budu spremni na to".
Nadalje, problem kineskog "plana" je i u tome što je isti krajnje opširan (vidi: Što zapravo predlaže Kina? Pregled svih 12 točaka kineskog mirovnog plana za rat u Ukrajini). Da, pritom se spominje važnost teritorijalnog integriteta, ali se nigdje eksplicitno ne navodi da bi se ruske snage trebale povući iz Ukrajine. Isto tako se ne navodi ni kakav je, prema Kini, stav prema ruskim aneksijama četiri ukrajinske regije, odnosno interpretacije su ponovno jako široke - Kina se zalaže za teritorijalni integritet, ali koga? Ukrajine ili Rusije?
To je kod Kine uvijek teško za dešifrirati. Pogledajmo recimo kineski stav prema statusu Krima. Godinu dana nakon ruske aneksije službeno su tvrdili kako se "kineska politika zasniva na principu neuplitanja u unutarnja pitanja drugih zemalja te da stoga Kina vidi krimski problem kao pitanje koje bi se trebalo riješiti unutar Ukrajine". Tek kasnije je Kina zauzela nešto konkretniji stav, ali ne previše konkretan. U UN-u je apstinirala kada je na red došlo glasanje o rezoluciji kojom se osuđuje referendum na Krimu kojim je poluotok pripojen Ruskoj Federaciji. Nešto još kasnije Kina je službeno zauzela stav da ne priznaje rusku aneksiju Krima te stoga Krim smatra sastavni dijelom Ukrajine.
Naravno, to je kinesko stajalište koje Peking nema namjeru pretjerano isticati, a ujedno je riječ i o pragmatičnom stavu koji se tiče i šireg kineskog odnosa prema takvim i sličnim slučajevima. Dakako - kada bi Kina priznala odcjepljenje jednog dijela zemlja putem referenduma onda bi, ako bi bila principijelna, morala takvu mogućnost ponuditi i Tajvanu.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
