Otkriti novi planet velika je stvar, ali otkriti ga znajući unaprijed da mora biti otkriven nešto je sasvim unikatno. Upravo to je priča o otkriću Neptunu, jednom od planeta našeg Sunčevog sustava, zadnjeg u "nizu" (ako se ne računa Pluton).
Francuski astronom i matematičar, Urbain Le Verrier, matematički je predvidio postojanje planeta Neptuna, a u noći između 23. i 24. rujna 1846. godine, koristeći se tom njegovom kalkulacijom, na noćnom nebu isti je ugledao njemački astronom Johann Gottfried Galle.
Bilo je to uistinu senzacionalno otkriće, ne samo za astronomiju već i za znanost 19. stoljeća uopće. Bila je to i velika potvrda Newtonove gravitacijske teorije.
Urbain Le VerrierDakle, kako je otkriven Neptun i zašto su bili tako uvjereni da će ga otkriti? Naime, do te godine predzadnji planet u našem Sunčevom sustavu, Uran (kojeg je otkrio britanski astronom William Herschel još 1781. godine), napravio je već gotovo cijelu orbitu otkako je otkriven u drugog polovici 18. stoljeća. Naime, za razliku od jedne pune orbite našeg planeta Zemlje, odnosno jednog obilaska oko Sunca, obilaska koji traje 1 godinu (365 dana), Uranu pak treba nešto više od 84 godine.
Drugim riječima, astronomi su "pratili" Uran kroz gotovo cijelo njegovo jedno putovanje oko Sunca i pritom su uočili neke "nepravilnosti". Te nepravilnosti nije se moglo objasniti zakonom o univerzalnoj gravitaciji pa je stoga bilo potrebno predstaviti neke nove teorije. Najsnažnija teorija bila je ova - očigledno iza Urana postoji još neki planet koji direktno utječe svojom gravitacijom na njega, odnosno "remeti" mu putovanje oko Sunca. Sada kreće zanimljiv dio... izračunati gdje bi se taj misteriozni novi planet mogao nalaziti! U kalkulaciju su se neovisno jedan od drugog upustili već spomenuti francuski astronom Urbain Le Verrier te britanski astronom John Couch Adams.
Kada je u konačnici Neptun otkriven došlo je do napetosti između dvojice, po pitanju tko je prvi definirao poziciju Neptuna. Le Verrier nagrađen je 1846., Adamsa se nije spominjalo, no istu medalju kasnije su dali i njemu 1848. nakon što je obranio svoju tvrdnju da je i on, u isto vrijeme došao do istog zaključka kao i Le Verrier.
U svakom slučaju, otkriće Neptuna bila je velika vijest, a samo dva tjedna kasnije astronom William Lassell otkrio je i jedan od Neptunovih mjeseca - Triton.
Od Merkura do Neptuna - planete našeg Sunčevog sustava
Što se događalo nakon što je Neptun otkriven? Borba za imenovanje novog planeta, dakako! Le Verrier je dao svoju ideju, ne zaboravljajući sebe u tom procesu: Leverrier! Dakako, Britanci su se odmah "digli na noge" žestoko prosvjedujući te ističući kako onda treba Uranu promijeniti ime u Herschel. Ipak, na kraju, i uz posredništvo Sanktpetersburške znanstvene akademije, postignut je konsenzus da se planet ipak imenuje Neptun te je tako i on dobio ime kao i svi drugi planeti (izuzev Zemlje) - po grčkoj i rimskoj mitologiji (Neptun je bio bog mora, u rimskoj mitologiji, identično kao i Posejdon u grčkoj).
Neptun je, kako smo i spomenuli, najudaljeniji planet od Sunca u našem Sunčevom sustavu. Četvrti je po veličini, ali treći po masi (najgušći od gigantskih planeta) - čak je 17 puta teži od naše planete Zemlje.
Njemu za orbitu oko Sunca treba čak 164,8 godina. Ne možemo ga vidjeti prostim okom - što je ujedno i jedan od razloga da je jedini planet koji je pronađen putem matematičkih pretpostavki, a ne empiričkim promatranjem neba.
Sonda Voyager 2 po prvi puta prošla je uz Neptun 25. kolovoza 1989. godine (i do danas je jedina koja je posjetila Neptun). Bio je to vrlo važan trenutak jer je pritom otkriveno kako je masa Neptuna oko 0,5% manja nego se ranije smatralo, odnosno bilo izračunato. Taj podatak je eliminirao hipotezu o mogućem postojanju još neotkrivenog planeta X koji bi mogao djelovati na orbite i Neptuna i Urana.
Slika Neptuna i Tritona (pri dnu fotografije) koju nam je 1989. poslala sonda Voyager 2
Zahvaljujući snažnom Hubble teleskopu danas ga možemo detaljnije proučavati iz daljine.
Neptun, uslikan od strane sonde Voyager 2 s udaljenosti od oko 7 milijuna kilometara
Slično kao i na Jupiteru i Saturnu, atmosfera Neptuna sastavljena je primarno od vodika i helija. Teren mu je pak uvelike sastavljen od leda i kamenja. Tragovi metana mu daju plavičasti izgled (zbog čega ga neki nazivaju i "drugi plavi planet"!).
Za razliku od maglovite i gotovo bezizražajne atmosfere susjednog Urana (koji mu je po veličini skoro pa blizanac), atmosfera Neptuna puno je zanimljivija, aktivna je i mogu se razaznati vremenske prilike (sonda Voyager 2 snimila je "veliku crnu pjegu", odnosno oluju na površini planeta). Vjetar na Neptunu najsnažniji je od svih vjetrova u našem Sunčevom sustavu - izračunato je da puše ogromnom brzinom od čak 2,100 km/h!
Oblaci na Neptunu
Zbog činjenice da se nalazi tako daleko od Sunca na njegovoj površini je, očekivano, vrlo hladno, prosječna temperatura je -214 °C. Za usporedbu, najniža temperatura ikad izmjerena na našoj planeti je zabilježena u sovjetskoj postaji Vostok na Antarktici 21. srpnja 1983. godine - iznosila je -89,2 °C.
Neptun i njegov najveći mjesec, Triton
Veliko pitanje koje nas uvijek intrigira kod svakog planeta je postoji li život na njemu? Izuzev na našoj planeti Zemlji još nigdje u Sunčevom sustavu nismo pronašli život, a možda niti nećemo, no jedna stvar koju s naše planete znamo je činjenica da svugdje gdje ima vode - bilo da je tisućama metara duboko, u glečerima ili pak u nuklearnim reaktorima, u vodi ima života (barem na razini mikroba, ali ipak života!). Neptun, na temelju onog što znamo o njemu, nipošto ne izgleda kao "gostoljubivo" mjesto. Kako smo i spomenuli, jako je hladno i voda u tekućem stanju ne može postojati. No, kada bismo išli u dubinu Neptuna tamo temperatura raste, kao i pritisak - možda negdje unutar planeta postoji i voda koja je tekuća, a ako pritom postoji i energetski izvor koji bi bakterijski oblici mogli koristiti, možda i sam život. Ipak, od svih mjesta u Sunčevom sustavu Neptun ne izgleda kao dobar kandidat za to (puno bolji kandidat je recimo Jupiterov mjesec Europa, vidi: Sve o putovanju na Jupiterov mjesec Europa). Bez obzira na taj nedostatak optimizma, ne možemo ostaviti Neptun neistraženim - bilo je više idejnih misija za ponovni odlazak na Neptun, ili barem do njega, no brojne su otkazane. Jedna kojoj se možemo nadati je NASA-ina misija Trident koja bi trebala proći pored Neptuna i detaljno proučiti njegov najveći mjesec Triton. No, za izvještaj detalja novih otkrića u sklopu ove misije morat ćemo pričekati, poprilično - letjelica bi trebala biti lansirana u proljeće 2026. godine, no pod uvjetom da lansiranje uspješno prođe to je tek početak putovanja... njen dolazak do Neptuna i Tritona očekuje se negdje tijekom lipnja - 2038. godine.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
