Unatoč dugogodišnjem pritisku iz SAD-a, ali i stavovima Varšave i Praga, na pomolu zatopljenje odnosa između Kube i EU
Unatoč činjenici da je SAD godinama vršio pritisak na Europsku Uniju po pitanju odnosa prema Kubi, ovih dana situacijA se počela mijenjati - EU očigledno želi iskoristiti ekonomske reforme u Kubi kao platformu za širenjem ekonomskog utjecaja u Latinskoj Americi. Kuba nije veliki uvoznik ni izvoznik, ali ima i dalje snažan politički utjecaj u regiji što je nedavno potvrđeno za vrijeme održavanje CELAC summita u Havani (vidi: Važnost CELAC konferencije u Havani: 33 zemlje Amerike, bez SAD-a i Kanade, kroje novu političku zbilju na pepelu neoliberalizma).
Europska Unija odlučila je jučer početi pregovore s Kubom po pitanju povećanja trgovine i investicija. Ovo je najveći korak u odnosima još od 2008. kada je Bruxelles podigao sankcije prema Kubi. Naravno, Bruxelles očekuje kako će dosadašnje pro-tržišne reforme koje je uveo Raul Castro biti samo početak te kako Kuba planira i širu tranziciju premA otvorenom tržištu. Kolike "reforme" Kuba zaista planira provesti, to je i dalje pitanje otvorene debate (vidi: Raul Castro o odnosima sa SAD-om: "Mi ne tražimo od njih da mijenjaju svoj politički i društveni sistem, niti mi pristajemo pregovarati o svom"), no, EU smatra kako je došlo vrijeme za jače pozicioniranje njihovih kompanija u Kubi.
Više od godinu dana trajali su pregovori unutar EU o kretanju prema jačim odnosima s Kubom, te je očito ta struja nadvladala kritičare. Naime, normalizaciju odnosa s Kubom su dugo vremena kočile Poljska i Češka, nekoć socijalističke zemlje, a danas najveći kritičari tog modela - koji je na Kubi, unatoč reformama, i dalje aktivan.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
