Osnovne značajke, što je spontani poredak i zašto korporacije treba držati na oku
Laissez-faire ima pojedine fundamentalne značajke, a one su:
1) Pojedinac je osnovna jedinica društva
2) Pojedinac ima prirodno pravo na slobodu
3) Fizički poredak u prirodi je usklađeni sistem koji sam sebe regulira
4) Korporacije su tvorevine države i stoga građani moraju pažljivo motriti na njih zbog njihove sklonosti remećenja spontanog poretka
Sve ove značajke su zapravo vrlo jednostavne za shvatiti, osim možda zadnje. Jesu li korporacije zaista državne tvorevine? Zapravo jesu, barem su tako nastale, i u ovakvom obliku postoje već nekoliko stoljeća. Prve su nastale u 16. stoljeću u Britaniji i Nizozemskoj. Država je dozvolila stvaranje korporacija kako bi s njima širila vlastitu gospodarsku moć izvan svojih granica. Ključna je stavka ta da su korporacije moćne odmah od osnutka jer, za razliku od pojedinca koji može upasti u dugove i na način da taj dug naslijedi od prezaduženog člana obitelji koji je preminuo, kod korporacija to nije slučaj.
Što se pak tiče "spontanog poretka", riječ je o spontanom stvaranju reda iz naizgled situacije kaosa. Riječ je o procesu koji se također često spominje i u biologiji. Navodi se kako se spontani poredak nalazi i iza nastanka života na Zemlji, putem evolucije, kao i iza nastanka tržišne ekonomije ili, u novije vrijeme, Interneta. Drugim riječima, pojedinci, bez da nužno idu za time, iz kaosa stvaraju red.
Zašto jedna od osnovnih značajki laissez-faire ekonomije govori da bi korporacije trebalo "držati na oku"? Zbog činjenice da su korporacije sklone ogromnoj dominaciji koja tada eliminira drugu ključnu karakteristiku laissez-faire ekonomije - žestoku konkurenciju. Kako se novi biznisi mogu boriti protiv mamutske korporacije? Mogu se samo nadati da će ih ta ista korporacija (recimo Google) otkupiti ako imaju dovoljno dobru ideju, no, tada se još i dodatno smanjuje konkurencija na tržištu.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.