Henry Kissinger o Ukrajinskoj krizi: "Svi su situaciju učinili još gorom, ne smije se tjerati Ukrajinu da mora birati između Istoka i Zapada"
Kada je riječ o vanjskoj politici Henry Kissinger je neizostavna "maskota" cijele grane. Unatoč činjenici da je već u 90-oj godini, njegovo mišljenje i dalje se traži od strane najviših aktera u američkoj Vladi. Bio je državni tajnik u vrijeme administracije Richarda Nixona i Geralda Forda, žestoki zagovornik "realpolitike". Što god mislili o njemu - a mišljenja variraju od onih koji ga slave kao mudraca do onih koji tvrde da je ratni zločinac - činjenica je da je Kissinger znatno utjecao na brojne događaje u novijoj povijesti.
Bio je jedan od ključnih aktera u gušenju čileanskog socijalizma kroz orkestrirani vojni udar u kojem je ubijen Salvador Allende, zagovarao je približavanje Kine kontra SSSR-a za vrijeme Hladnog rata, skrojio je Mirovni ugovor u Parizu 1973. koji je prekinuo direktni vojni angažman SAD-a u Vijetnamu te je za taj posao dobio Nobelovu nagradu za mir. Ukratko - od Južne Amerike, Azije, Jugoslavije, Iraka, sukoba u Africi, pa do aktualnih konflikata, nema jedne situacije u kojoj Kissinger nije bio na ovaj ili onaj način aktivan.
Situacija oko Ukrajinske krize nije iznimka, svoje stavove - a oni i danas imaju konkretan utjecaj na američku vanjsku politiku - iznio je prošlog tjedna u tekstu koji je objavljen u listu The Washington Post. U tekstu zagovara kompromisno rješenje i tvrdi kako Ukrajina mora i dalje ostati cjelovita i nesvrstana između Zapada i Rusije. Dakako, kao i svi drugi politički akteri, Kissinger je također nekonzistentan u svojim stavovima koji variraju od situacije do situacije, tako da danas zagovara jedinstvenu Ukrajinu, dok je nedavno za Siriju predlagao "balkanizaciju" kao najbolje rješenje (vidi: Henry Kissinger: "Balkanizacija" Sirije kao najbolje rješenje za sirijsku krizu).
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.