UVODVažnost proučavanja i poznavanja drugih kultura, ljudi, navika, običaja, vjerovanja, kao i vrednovanja stvarnosti je golema. Ono pruža bolje razumijevanje i prihvaćanje različitih (pa tako i nepoznatih) modela ponašanja, različitih društvenih odnosa u stranim okruženjima, što u konačnici može pomoći, i pomaže, kod razumijevanja sebe samih.
Razne kulture predstavljaju samo drugačiji način promišljanja i ostvarivanja kvalitetnog i duhovno bogatog života, a to je upravo onaj cilj kojem bismo svi i trebali težiti.
Najveće svjetske religije duboko su uvjetovale današnju kulturu, politička uređenja i svjetonazore i upravo iz tog razloga je njihovo upoznavanje nužno kako bismo mogli bolje razumjeti svijet u kojem živimo danas.
PERZIJA
Pogledati u dugu i bogatu povijest Perzije, odnosno Irana, pruža nevjerojatnu sliku, sliku na kojoj se isprepliću mnoge minule civilizacije i kulture starog svijeta.
Unutar golemog carstva, Perzijanci su zapravo činili manjinu i nisu imali specifičnu perzijsku kulturu, makar ne u svim aspektima, međutim imali su snažnu tradiciju kojom su utjecali na različite narode i kulture, ali su od njih i uzimali ono najbolje.
Herodot u svojoj Povijesti piše: Perzijanci najviše od svih naroda primaju tuđe običaje.
No, Perzijanci su ujedno bili i darovatelji i primatelji te su vješto povezivali najfinija postignuća osvojenih naroda sa svojom izvornom tradicijom iz čega se rodilo raskošno stablo iranske kulture.
Obično se govori o predislamskom i islamskom razdoblju, kad se govori o povijesti i kulturi Irana, međutim postoji i preciznija podjela i to na pretpovijesno razdoblje, elamitsko razdoblje, koje je trajalo od otprilike 4000. g.pr.Kr. do 650. g.pr.Kr., zatim razdoblje migracije Arijaca i izgradnje carstva koje se smješta u period od 1000.g.pr.Kr. do 650.g., te na kraju – islamsko razdoblje.
Kad je izgrađena islamska kultura prihvatila islam, istovremeno zadržavajući kontinuitet s vlastitim naslijeđem, postala je Iran kakav danas poznajemo.
Perzija ili Iran?
Naziv Perzija potječe od iranskog naroda Parsa i istoimenog dijela zemlje u južnom Iranu (današnji Fars) koju su stari Grci nazivali Persis, po čemu su cijelu zemlju s kojom su vodili pedesetogodišnji rat nazvali Perzija, a narod Perzijanci. Zanimljivo je da se Perzijanci spominju još u RgVedi kao Paršavasi. Iz Parsa je potekla slavna loza Ahemenida koja je u VI.st.pr.Kr. stvorila prvo povijesno svjetsko carstvo. Naziv Perzija tek je u novije vrijeme, točnije 1935. godine, zamijenjen nazivom Iran.
Međutim, kako su Perzijanci tek jedan od iranskih naroda, naziv Iran čini se i primjerenijim. On također odražava drevne korijene ovog naroda.
Naime, prije oko pet tisuća godina, indoeuropska plemena kojima su pripadali i Iranci, živjela su nomadskim načinom života na eu...
Razne kulture predstavljaju samo drugačiji način promišljanja i ostvarivanja kvalitetnog i duhovno bogatog života, a to je upravo onaj cilj kojem bismo svi i trebali težiti.
Najveće svjetske religije duboko su uvjetovale današnju kulturu, politička uređenja i svjetonazore i upravo iz tog razloga je njihovo upoznavanje nužno kako bismo mogli bolje razumjeti svijet u kojem živimo danas.
PERZIJA
Pogledati u dugu i bogatu povijest Perzije, odnosno Irana, pruža nevjerojatnu sliku, sliku na kojoj se isprepliću mnoge minule civilizacije i kulture starog svijeta.
Unutar golemog carstva, Perzijanci su zapravo činili manjinu i nisu imali specifičnu perzijsku kulturu, makar ne u svim aspektima, međutim imali su snažnu tradiciju kojom su utjecali na različite narode i kulture, ali su od njih i uzimali ono najbolje.
Herodot u svojoj Povijesti piše: Perzijanci najviše od svih naroda primaju tuđe običaje.
No, Perzijanci su ujedno bili i darovatelji i primatelji te su vješto povezivali najfinija postignuća osvojenih naroda sa svojom izvornom tradicijom iz čega se rodilo raskošno stablo iranske kulture.
Obično se govori o predislamskom i islamskom razdoblju, kad se govori o povijesti i kulturi Irana, međutim postoji i preciznija podjela i to na pretpovijesno razdoblje, elamitsko razdoblje, koje je trajalo od otprilike 4000. g.pr.Kr. do 650. g.pr.Kr., zatim razdoblje migracije Arijaca i izgradnje carstva koje se smješta u period od 1000.g.pr.Kr. do 650.g., te na kraju – islamsko razdoblje.
Kad je izgrađena islamska kultura prihvatila islam, istovremeno zadržavajući kontinuitet s vlastitim naslijeđem, postala je Iran kakav danas poznajemo.
Perzija ili Iran?
Naziv Perzija potječe od iranskog naroda Parsa i istoimenog dijela zemlje u južnom Iranu (današnji Fars) koju su stari Grci nazivali Persis, po čemu su cijelu zemlju s kojom su vodili pedesetogodišnji rat nazvali Perzija, a narod Perzijanci. Zanimljivo je da se Perzijanci spominju još u RgVedi kao Paršavasi. Iz Parsa je potekla slavna loza Ahemenida koja je u VI.st.pr.Kr. stvorila prvo povijesno svjetsko carstvo. Naziv Perzija tek je u novije vrijeme, točnije 1935. godine, zamijenjen nazivom Iran.
Međutim, kako su Perzijanci tek jedan od iranskih naroda, naziv Iran čini se i primjerenijim. On također odražava drevne korijene ovog naroda.
Naime, prije oko pet tisuća godina, indoeuropska plemena kojima su pripadali i Iranci, živjela su nomadskim načinom života na eu...
