Osim što je sredinom prosinca zauzela Petsamo na dalekom sjeveru, Crvena armija je napredovala krajnje sporo i tegobno na Karelijskoj prevlaci i u središnjoj Finskoj. Mannerheimova linija bila je mnogo snažnija nego što je rusko zapovjedništvo predviđalo, a finski otpor je bio veoma žilav. I zaista, broj žrtava se brzo povećavao. Stanovnici Lenjingrada znali su da bolnice imaju poteškoća da smjeste tisuće ranjenika koji su pritjecali, dan za danom. Međutim, priopćenja su bila kratka i štura, ali su pokazivala da se teške borbe vode većinom na Karelijskoj prevlaci. Zbunjena sovjetska javnost ubrzo je pogodila da finski rat nije sličan lakoj pobjedi u istočnoj Poljskoj. Mit o "terijokijskoj vladi" i mit da "bijelo-finska klika u Helsinkiju" ne zastupa finski narod, morao se podržavati još prilično dugo.
Staljinov rođendan
21. prosinca 1939. Staljin je slavio svoj 60. rođendan (povjesničari su utvrdili da je Staljin zapravo rođen 18. prosinca, a ne 21.) koji je, nije potrebno niti posebno isticati, bio obilježen poplavom pohvalnih članaka (Molotov: 'Staljin nastavlja djelo Lenjina', Vorošilov: 'Staljin i izgradnja Crvene armije', Kaganovič: 'Staljin, veliki strojovođa povijesti', Mikojan: 'Staljin je Lenjin danas', itd.), pjesama i skladbi, među kojima je u glazbenom smislu divna 'Oda Staljinu' Prokofjeva.
Dva dana nakon toga štampa je počela objavljivati rođendanske čestitke što ih je Staljin primio iz inozemstva. Počasno mjesto dobio je telegram Adolfa Hitlera, nakon čega je slijedio telegram Ribbentropa. U rođendanskoj čestitki Staljinu 21. prosinca, Hitler je napisao:
'... Molim vas da primite moje najiskrenije čestitke. U isto vrijeme šaljem svoje najbolje želje za vaše osobno dobro zdravlje i za sretnu budućnost naroda prijateljskog Sovjetskog Saveza.' Adolf Hitler
Ribbentrop je još više pretjerao:
'Imajući na umu povijesne trenutke u Kremlju koji su označili početak odlučne promjene u odnosima naših zemalja i koji su tako položili temelje za duge godine prijateljstva između naša dva naroda, molim vas da primite moje najsrdačnije čestitke za vaš 60. rođendan,' Joachim von Ribbentrop
Staljin se Hitleru prilično konvencionalno zahvalio telegramom, ali je u svom telegramu Ribbentropu rekao: 'Prijateljstvo između naroda Sovjetskog Saveza i Njemačke, ojačano krvlju, ima sve razloge da bude čvrsto i trajno.' Među sovjetskim rukovodstvom i dalje je vladalo mišljenje da je Ribbentrop u pogledu sovjetsko-njemačkog pakta bio iskreniji od Hitlera. Oni bi nesumnjivo više voljeli da je bilo obratno.
Odnosi SSSR-a s Njemačkom, Francuskom i Velikom Britanijom
Za vrijeme sovjetsko-finskog rata, sovjetski odnosi s nacističkom Njemačkom i dalje su bili, barem naizgled, prijateljski, dok je neprijateljstvo prema Velikoj Britaniji i Francuskoj poprimalo sve nesmiljenije tonove. Međutim, od vremena do vremena bilo je stanovitih prividno neobjašnjivih skretanja s te očigledne linije. Tako je začudo, krajem studenog Pravda prenijela članak iz Časopisa Nineteenth Century (London) koji se duboko suosjećao s Poljskom, opisujući nemilosrdno njemačko bombardiranje vlakova punih izbjeglica. Bila je to neka vrsta potvrde mnogobrojnih izvještaja o njemačkoj brutalnosti u Poljskoj koje su ruski vojnici donijeli vraćajući se doma, i o kojima se u Sovjetskom Savezu naširoko pričalo. Nedosljednost Pravde samo je jedna od manje važnih tajni u tom vrlo neobičnom razdoblju sovjetske povijesti. A ipak, sovjetsko-njemački odnosi, naizgled, nisu mogli biti bolji.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
