Irak često ostaje zaboravljen pri borbi protiv Daeša (ISIL) i drugih terorističkih skupina, jer se ta borba donekle ograničila na Siriju. Međutim, i u Iraku vlada podjednaka ratna atmosfera, u kojoj se nastoji suzbiti širenje takfirističkih terorista koji su i nastali u sunitskim dijelovima Iraka.
Jednom kada svjetskim silama bude bilo potrebno da doista unište Daeš, i kada će ta izravna prijetnja iračkoj državi nestati, i dalje će se postavljati pitanje da li je moguće da Irak preživi kao jedinstven politički entitet. Snage koje se bore za oslobođenje zapadnih i sjeverozapadnih teritorija, kurdski pešmerge, šijitske milicije i manje sunitske snage, već se svađaju međusobno tko će kontrolirati područja koja još nisu oslobođena.
Kako to izgleda vidi se prilikom oslobođenja Sindžara 12. studenog. Područje su oslobodili Kurdi i lokalne snage Jazida, međutim odmah po oslobođenju nastala ja svađa između snaga Kurdistanske radničke partije (PKK) i pešmerga Kurdistanske regionalne vlade (KRG). Spor je nastao zbog zastave. Naime, sve strane su nastojale što brže postaviti svoje stranačke ili etničke zastave na glavne vladine zgrade u Sindžaru. Potom je predsjednik Kurdistanske regije Masud Barzani obznanio da se mogu podignuti samo kurdistanske zastave i niti jedna druga. Istoga dana je zapovjednik Zaštitnih snaga Sindžara Hajder Šešo optužio kurdistanske stranke da se bore oko frakcijskih interesa u Sindžaru, a ne za dobrobit lokalne zajednice. Ovi sukobi dodatnu jačaju zbog turskog utjecaja na Kurdistan.
Barzani je kolovođa takvog razvoja događaja. Njegova Kurdistanska demokratska stranka drži većinu u parlamentu Kurdistanske regije i vladi, te ima dobre i čvrste odnose s turskom vladajućom Strankom pravde i napretka. PKK je, kao što je poznato, u dugogodišnjem sukobu s turskom vladom oko kurdskih područja u Turskoj i Siriji. U međuvremenu, turska vojska i dalje povremeno bombardira PKK pozicije u Turskoj, Iraku i Siriji. Barzani je nekoliko puta javno pozvao PKK da ukloni svoje baze iz iračkog Kurdistana kako bi time osigurali sigurnost i zaštitu civila.
Irački politički sukob je usko vezan za cjelokupnu regionalnu igru. Irački Kurdistan je klasičan primjer. Rast PKK-a se smatra potencijalnim izazovom Barzaniju na njegovom domaćem terenu i izazovom kurdsko-turskom sukobu. S druge strane, do sukoba je došlo između kurdskih snaga i raznih frankija šijitskih Narodnih mobilizacijskih jedinica u Tuz Hormatu, u provinciji Salahudin. Borci s obje strane su otimani, ubijani i ranjavani. Situacija je i dalje napeta, unatoč nastojanju medijacije s raznih strana, uključujući središnje iračke vlade i Irana. U Tuz Hormatu se jasno vide regionalne razlike pretočene u unutarpolitičku krizu. Radi se o gradu u kojemu većinski žive Turkmeni, a njihov predvodnik Aršad Salhi, čelnik Turkmenskog fronta, optužio je kurdske snage da dozvoljavaju PKK-u da bude prisutan u gradu, te je obećao ozbiljne posljedice zbog toga.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
