"Zelene petoljetke" Dalekog istoka: Kako Kina, znatno brže od Europe i Amerike, ostvaruje svoju energetsku revoluciju

Europa je suočena s dilemom. Tranzicija prema obnovljivim izvorima energije već je godinama u planu, ali će sada morati biti odgođena zbog rata u Ukrajini, odnosno zbog europskih sankcija koje su joj se vratile poput bumeranga. Zbog toga se ponovno pale i "prljave" operacije poput dobivanja energije iz ugljena i sl. No, s druge strane svijeta taj proces dobiva na ubrzanju.

Kina je u lipnju ove godine objavila 5-godišnji plan, tzv. "petoljetku", po pitanju implementacije obnovljive energije u periodu od 2021-2025. Prema tom planu do 2025. Kineska energetska mreža će čak 33% svoje energije dobivati iz obnovljivih izvora energije. Za komparaciju, 2020. godine iz ne-fosilnih izvora Kina je koristila 15.4% ukupne energetske potrošnje.

Do te 2025. konzumacija obnovljive energije trebala bi dostići ekvivalent od čak 1 milijarde tone ugljena.

Više je razloga zašto Kina treba požuriti s tranzicijom. Možda najveći je činjenica da je Kina danas, sasvim očekivano za njenu ekonomsku proizvodnju, najveći izvor stakleničkih plinova koji pridonose globalnom zatopljenju. Vlasti pak poručuju da će do 2030. iz solarne energije i energije vjetra proizvoditi ukupno 1.200 gigavata što je otprilike dvostruko koliko proizvode danas. S tim ciljem planiraju izgraditi velike baze obnovljive energije na prostoru sjeverozapadnih pustinja.

Riječ je o velikom projektu kojeg snažno promoviraju vlasti, uključujući i među običnim ljudima kojima se također daje do znanja da će ovo biti budućnost njihove zemlje. Ukoliko sa svim predloženim mjerama uspiju i implementiraju ih na vrijeme, stručnjaci se slažu, Kina će imati najbrži pad emisije štetnih plinova te će puno brže doći do tzv. ugljične neutralnosti od SAD-a i Europe.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.