Globalni poslovni, financijski i politički lideri otišli su na skijanje u St. Moritz te na Svjetski ekonomski forum, ali vijest da će im se pridružiti Donald Trump stigla je gotovo kao šok. Američki predsjednik bio je slon u staklani kao vodeći bijeli nacionalist i izolacionist među globalističkom elitom. Većina posjetitelja Davosa ne voli Trumpa i zazire od njegovih otvorenih stavova, koji u posljednje vrijeme svjedoče o rasističkim poimanjima i o 'shithole' zemljama, koje ove elite redovito pljačkaju i osiromašuju.
Naravno, svi će oni pokušati napasti Trumpovu taštinu, njegove politike i nesposobnosti, kao i samu ideju 'America First', odnosno sve ideje i politike koje ne odražavaju globalističke težnje. To je ista ekipa koja je prošle godine pljeskala kineskom predsjedniku Xi Jinpingu koji se predstavio kao novi vođa globalizacije i međunarodnog poretka temeljenog na dobro utvrđenim pravilima. No, neki svjetski vođe imaju potrebu ulagivati se Trumpu, prije svega britanska premijerka Theresa May, koja ne želi nikakve poteškoće s transatlantskim partnerom, barem ne nakon velikih prosvjeda koji su spriječili Trumpa da dođe na otvaranje novog američkog veleposlanstva u Londonu. Brexit je sve bliže, a i manjak potpore, pa si Britanci ne mogu dozvoliti daljnje srozavanje odnosa sa Sjedinjenim Državama koji imaju oznaku 'posebnih veza' tijekom 20. stoljeća. Theresa May je očajna u pronalaženju takvog rješenja oslanjajući se tek na nadu da će Trump ponuditi dobar trgovački ugovor Velikoj Britaniji.
Trump, dakako, nije bio u Davosu zbog susreta s britanskom premijerkom. Takvih ulizica ima svugdje, osobito u svom kabinetu i među republikanskim kongresmenima. Beskičmenjaci kao što je senator iz Arkansasa Tom Cotton i senator iz Georgije David Perdue viču na sav glas braneći američkog predsjednika i njegove rasističke komentare, kao i da nitko nije čuo kako Trump naziva neke zemlje 'shithole'. Kasnije su rekli da je Trump koristio riječ 'shithouse' a ne 'shithole', te na tome temelje svoju obranu Bijele kuće. Svakom razumnom bi to trebalo biti dovoljno.
Nisu svi u Davosu istog mišljenja. Francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemačka kancelarka Angela Merkel će pronaći kamere bez prisutnosti Trumpa. Macron je do sada lukavo surađivao s Trumpom. Prošlog ljeta je zadovoljio američku taštinu pozvavši Trumpa na vojnu paradu na Dan Bastille, ali je i javno izazvao američkog predsjednika, od hladnog prvog rukovanja do francuske potpore za iranski nuklearni dogovor. Merkel već ima status legende u susretima s Trumpom, pa je njezin ledeni susret bio podjednak onome koji je Trump imao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, za kojega neki govore da je osobni heroj američkog šefa vlade.
Trump je hladno dočekan i među afričkim liderima na Davosu. Mnogi od njih su javno odbacili Trumpove komentare zahtijevajući njegovu ispriku i povlačenje izjave. No, Trump je stigao u Davos da još više zadovolji svoje podupiratelje kod kuće. U Švicarskoj se može očekivati jasne izjave o ekonomskom nacionalizmu, ksenofobne riječi o imigrantskoj politici, krajnja antipatija prema tisku, te zadrška prema međunarodnim institucijama. Ukoliko taj stav naiđe na mučnu tišinu ili optužbe, ponosno će izjaviti kako time brani američke interese, za razliku od njegovog prethodnika Baracka Obame.
No, Trump sigurno neće imati dovoljno znanja da optuži cjelokupni međunarodni poredak, frazu koja zapravo nema nikakvo značenje, ali koja je eufemizam za prevlast zapadne političke i poslovne kulture, kao i globalizacijskih tendencija. Kada su pitali indijskog velikana Mahatmu Ghandija što misli o zapadnoj civilizaciji, on je odgovorio kako bi to bila dobra ideja. Doista, nema mnogo odgovora, ali zato postoje vječna pitanja o toj civilizaciji. Ideja da postoji međunarodni poredak je vrlo upitan, a da je on liberalan je još više problematično, jer reda nema ni u liberalnom niti u međunarodnom okruženju. Često se govori kako je taj poredak nastao 1945. godine, te da su američki i britanski državnici uočili pogreške tridesetih i četrdesetih, te su krenuli ponovno izgrađivati svijet stvaranjem nizom institucija međunarodnog karaktera, a osobito Ujedinjene narode, Međunarodni monetarni fond i Svjetsku banku. Po tom je tumačenju Donald Trump usmjeren protiv liberalnog međunarodnog poretka i čitave poslijeratne generacije.
U suštini je to sve samo lijepa priča. Nema ničeg liberalnog u ekonomskom poretku nastalom nakon Drugog svjetskog rata. Ovaj gospodarski poredak je napravljen u kabinetima osoba kao što je John Maynard Keynes, odnosno onih koji su odbacili klasičnu liberalnu ekonomiju i koji su vjerovali u ograničavanje međunarodne trgovine i kontrolu kretanja kapitala. Nije to bio ni međunarodni poredak, jer je bipolarni svijet podijelio narode; Hladni rat nije dopustio postojanje međunarodnosti kao takve. Bila je to borba dvaju carstava i dvije ideologije, a ostatak svijeta je morao odabrati strane unatoč postojanju Pokreta nesvrstanih.
Istinsko razdoblje slobodne trgovine započelo je u devedesetima, a sa slobodnim kretanjem robe počelo je i kretanje ljudi. To je posljedica globalizacije. Ona je iznimno pridonijela rastu Kine, a Sjedinjene Države su liberalni međunarodni poredak ostvarile ponajprije u oružanom obliku. Upravo je stoga najvažniji odnos po pitanju takvog poretka održavanje odnosa između Washingtona i Pekinga, što se i dogodilo između 1990. i 2008. Te godine je financijska kriza uništila liberalni međunarodni poredak. Ona nije završila u depresiji kao u tridesetima zbog dva glavna razloga: velikog napora zapadnih središnjih banaka i velikog ekonomskog poleta kineske vlade. Bez Kine i središnjih banaka, danas bismo imali kaos.
Te mjere, međutim, nisu spasile liberalni međunarodni poredak. Američki glasači postali su skeptični oko blagodati slobodne trgovine, slobodnog tržišta kapitala i kretanja ljudi. Sve je to započelo daleko prije Trumpa, ali je on jedini na ekstreman način artikulirao zablude o globalizaciji. Stoga ne čudi što stalno krivi Kinu za američki trgovački deficit u onome što zapravo jest slobodna trgovina. Prema Kini orijentiran Davos nailazi u Americi problem zbog njihovog sudara na komercijalnim i geopolitičkim osnovama.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.