Rusija sve više pokazuje sklonosti neutralnog stava u pitanjima Bliskog istoka. Nakon što je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov otišao na trodnevnu turneju u Ujedinjene Arapske Emirate i Katar čini se da taj stav dobiva sve više potvrda, osobito oko sukoba unutar Vijeća za zaljevsku suradnju (GCC). Ministar nije samo posjetio dvije zemlje koje su u otvorenom sukobu, već je otišao i u Kuvajt gdje je izrazio rusku potporu toj zemlji koja pokušava biti posrednik u odnosima Rijada, Abu Dabija i Kaira na jednoj strani i Dohe na drugoj strani.
Početak ovogodišnjih napetosti oko Katara Kremlj nije očekivao i bilo je to neugodno iznenađenje. Moskva je znala za postojanje političkih razlika, pa i podjela među članicama GCC-a, ali nije vjerovala kako bi te podjele mogle dovesti do duboke krize među arapskim petromonarhijama. Pod tim uvjetima, Kremlj je odlučio ostati izrazito neutralan i pružiti mogućnost svog utjecaja za posredovanje među državama. Ako bi Rusija preuzela jednu stranu, bilo bi to pogubno za dugoročniji politički utjecaj na Arabijskom poluotoku, koji je strateški vrlo zanimljiv Kremlju.
Rusija podjednako gleda na Katar i Saudijsku Arabiju kao protagoniste ove krize. Ruski vanjskopolitički stručnjaci stavljaju obje zemlje u kategorije država koje sponzoriraju terorizam, što je mišljenje koje se nije mijenjalo od vremena čečenskih ratova. Tada su ruske sigurnosne službe zaključile da su Čečene financijski i ideološki podupirale zaljevske monarhije. Malo je pokazatelja da se takvo rusko promišljanje promijenilo. Međutim, Rusija gleda pragmatično na područje Arabijskog poluotoka, pa se u posljednjih nekoliko godina dogodio značajan gospodarski polet u odnosima s tim državama. U prosincu prošle godine, ruski naftni div Rosnjeft prodao je 19,5 posto svojih dionica Glencoreu i Katarskoj upravi za investicije za 10,2 milijarde eura. Bio je to iznenađujuć dogovor, ali i pokazatelj ruskog interesa za dugoročnim odnosom s Dohom. Iduća, 2018. godina bit će godina međukulturne suradnje Rusije i Katara, kada se očekuju mnogi drugi lukrativni poslovni dogovori.
Stoga trenutačna kriza predstavlja opasnost za ruske planove s Katarom. Krajem svibnja je Vladimir Putin razmišljao o odlasku u Arabiju, ali je mudro zaključio kako bi to bio pokazatelj pristranosti i tek je posjet Lavrova bio pomno planiran ruski dolazak na visokoj razini. Dobri odnosi s Katarom odmah su doveli do nove strategije i pristupa Rusije. Ruski ministar energije Aleksandar Novak počeo je davati izjave o potencijalima zajedničkih naftnih projekata Rusije i Saudijske Arabije, a o ovom slučaju minimalno se razgovara s Iranom i Turskom, zemljama koje su odmah stale u katarsku stranu.
Ruski interes u održavanju dobrih odnosa sa Saudijskom Arabijom je vrlo očit i najviše se veže uz gospodarska pitanja. Lavrov planira posjetiti Rijad početkom rujna, a dvije zemlje pokušavaju zajedno stabilizirati cijene na tržištu nafte. U travnju ove godine, predsjednica gornjeg doma ruskog parlamenta Valentina Matvijenko izložila je rusko-saudijski plan za implementacijom nekoliko vrijednih projekata početkom 2018., čija sveukupna cijena doseže tri milijarde dolara. S jedne strane, Rusija promiče osnivanje zajedničkih istraživačkih centara koji mogu djelovati na pronalaženju i stvaranju novih tehnologija u pronalaženju nafte, rafiniranju i transportu. S druge strane, želi otvoriti u Saudijskoj Arabiji poslovni prostor za ruske naftne kompanije, te želi prodati Rijadu oružje i vojnu opremu. Rusiji je, dakako, poznat saudijski utjecaj u regiji i u muslimanskom svijetu, a Moskva želi pronaći zajednički jezik sa Saudijcima oko stanja u Siriji. Svi ovi motivi dovoljno govore o nužnosti održavanja dobrih odnosa Rusije s Rijadom, ali također nisu dovoljni da Moskva u potpunosti stane na saudijsku stranu u sukobu s Katarom.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
