Kada je Hitler 22. lipnja 1941. krenuo u svoj najveći pohod, napad na SSSR (Operacija Barbarossa), isti je započeo nizom spektakularnih njemačkih uspjeha. Dan danas povjesničari vode debate zašto je to bilo tako - kako je njemačka vojska uspjela prodrijeti čak 500 kilometara duboko u teritorij SSSR-a u svega 18 dana? Mnogi tvrde kako je Hitler Staljina "ulovio na spavanju". Dok su se milijuni njemačkih vojnika gomilali uz sovjetsku granicu Staljin je i dalje, tvrde neki, bio uvjeren da ga Hitler neće izdati (dvojica su, naime, imala potpisan pakt o ne-napadanju). Je li to zaista bilo baš tako, teško je reći, drugi pak tvrde kako je Staljin itekako sumnjao na mogućnost njemačke invazije te kako je kontroverzni pakt i potpisan s ciljem da se dobije na vremenu (na pripremi obrane). Kako god bilo, prva faza Operacije Barbarossa išla je potpuno Hitleru na ruku, do te mjere da se on već ponadao da će Sovjetski Savez pasti kao i Francuska godinu dana ranije (Njemačka je osvojila Francusku u svega 46 dana!).
Zar sovjeti nisu imali adekvatne snage za obranu? Zapravo jesu, iako je njemački "vojni stroj" bio posve podmazan za tzv. Blitzkrieg ("Munjeviti rat") - imali su, ali je kod Sovjeta katastrofalno zakazala koordinacija (što ide u prilog teoriji da se zapravo nisu nadali Hitlerovom napadu, bar ne tada). Nakon tri tjedna munjevitog napretka, osvajajući - doslovno gazeći - velikom brzinom kilometre i kilometre sovjetskog prostora, Nijemci su se našli pred dvije rijeke - prema sjeveroistoku tekla je velika Dvina (Daugava), a prema jugoistoku protezao se Dnjepar. Između njih pravac je bio jasan - vodio je u Moskvu. Hoće li Hitler uskoro hodati po Crvenom trgu kao što je prošlog ljeta pozirao pred Eiffelovim tornjem?
Na putu prema Moskvi stajao je još samo jedan veći grad, Smolensk. Vjerovali su Nijemci da je Smolensk još samo jedan grad u nizu kojeg će munjevito osvojiti. Do tada su već imali niz uspjeha, kako na jugu tako i na sjeveru. Do Bitke za Smolensk na sjeveru osvojili su već Kaunas i Vilnius (Litva), Daugavpils i Rigu (Latvija), do 9. srpnja 1941. pao je i Minsk (Bjelorusija)...
Ako se vratimo u 1941., tim tempom do kraja 7. mjeseca njemačka vojska je već trebala biti pred vratima Moskve, ali tada se susreću s prvim velikim sovjetskim otporom. Njemačka Armija Centar (vodi je feldmaršal Fedor von Bock) nadala se da će pregaziti Smolensk velikom brzinom. Krenuli su s dvostrukim napadom - dio vojske prešao je Dnjepar s ciljem napada na Smolensk s juga. Drugi dio je pak okrenuo prema sjeveru kako bi okružili grad s dvije strane.
Stanje na istočnom frontu u vrijeme Bitke za Smolensk (označen u crvenom krugu)
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.