Kad papa putuje, obično pronosi poruke pravde, dostojanstva i mira, ali također jača odnose sa svojim domaćinima odnosno vladama zemalja koje posjećuje. Često nije teško pomiriti ova dva načela, ali ponekad rimski pontif mora pokazati svu puninu vatikanske diplomacije i uposliti stoljeća lukavštine kojom se služila Rimska crkva u odnosu prema Gradu i Svijetu (urbi et orbi). Njegov posjet Mijanmaru i Bangladešu upravo je takvo verbalno i političko minsko polje.
Ovo je prvi puta da papa posjećuje većinski budistički Mijanmar, gdje Franjo želi jasno iskazati svoju potporu progonjenoj muslimanskoj manjini Rohingyama. Unaprijed mu je rečeno kako je bolje ne isticati nikoga kako se ne bi uvrijedilo političko i vojno vodstvo zemlje koje ne priznaje Rohingye kao svoje građane. Nekih šesto tisuća pripadnika ove vjersko-etničke skupine pobjeglo je iz Mijanmara u susjedni Bangladeš, u koji papa odlazi 30. studenog. Rohingye su progonjeni desetljećima, oduzeta su im državljanstva u skladu sa Zakonom o nacionalnosti koji je izglasao mijanmarski vojni režim 1982. godine. Službeno se smatraju bengalskim uljezima. Ujedinjeni Narodi su ovog ljeta opisali odnos Mijanmara prema Rohingyama školskim primjerom etničkog čišćenja. Od 25. kolovoza ove godine, kada je vojska upala u saveznu državu Rakhine, djelatnicima UN-a i stranim novinarima je zabranjeno kretanje, a izbjeglice u Bangladešu su opisali vojne akcije praćene ubojstvima, trovanjima, silovanjem i prisilnim preseljenjem. Budistički nacionalisti su optuženi za napad na muslimane diljem države Rakhine.
Nedostatak simpatija budističkih redovnika za Rohingye mogao se primijetiti i tijekom papina posjeta pagodi Shwedagon, najvažnijom budističkom hramu u zemlji. Budistički svećenici vode nacionalističku skupinu Ma Ba Tha – Udruga za zaštitu rase i religije. Svi oni smatraju da bi i najmanja pomoć Rohingyama približilo Mijanmar šerijatskoj upravi i da bi nastao kaos kakav se može vidjeti u Siriji i Iraku, iako se radi o osiromašenoj i marginaliziranoj manjini. Mnogi stručnjaci kažu da su desetljeća vojne uprave dovele do snažnog nacionalizma, ksenofobije i protuislamskih osjećaja. Budistički redovnici kažu da oni vole sve, bez obzira na etničku i vjersku pripadnost, ali ne vole teroriste.
Prošle je godine čelnica Mijanmara Aung San Suu Kyi osnovala deveteročlani Savjetodavni odbor o stanju u Rakhinu, koji ima zadatak razmotriti humanitarna i razvojna pitanja, pristup osnovnim uslugama, osiguranje osnovnih prava i sigurnost ljudi. Među članovima je i bivši glavni tajnik UN-a Kofi Annan. Njezina vlada je prethodno rekla kako će implementirati sve odluke ovog odbora, ali se to ne događa. Nedavno je vlada Bangladeša najavila ugovor između dvije države o povratku izbjeglica unutar idućih dva mjeseca, ali nikakvi detalji nisu pruženi na uvid javnosti.
Argentinski čelnik Rimokatoličke crkve je u brojnim slučajevima govorio o Rohingyama, a posljednji put 27. kolovoza, dan prije nego je njegov glasnogovornik Greg Burke potvrdio put u Mijanmar. Za vrijeme nedjeljnog Angelusa papa je rekao: 'Žalosne vijesti su stigle do nas o progonu naše braće i sestara Rohingya, vjerske zajednice. Želim iskazati moju punu bliskost njima – zamolimo svi Gospodina da ih spasi, i podigne muškarce i žene dobre volje za njihovu pomoć, koji će im dati puna prava'. Među tim muškarcima i ženama, svijet želi vidjeti upravo Aung San, koja je od nacionalne i globalne heroine za slobodu postala tlačiteljicom u vlastitoj zemlji. No, nije sve tako jednostavno.
Prije nego je papa krenuo na put, mijanmarski kardinal Charles Bo zamolio je rimskog pontifa da ne koristi 'R' riječ u prvom dijelu puta, ili da govori o njima neizravno te ih spominje kao narod koji se samoidentificira Rohingyama. Bo se boji da bi papino korištenje ovog naziva prouzročilo masovna prosvjede budista i time ugrozili ionako krhku demokraciju u zemlji, da se ne govori o životnom riziku od ekstremističkih monaha koji žele napakostiti muslimanskoj manjini. Papa je svjestan da bi time razljutio nevladine organizacije i skupine za ljudska prava, ali ne bi to bio vatikanski presedan. Zbog dobrih diplomatskih odnosa s Mijanmarom, kakve nije imao dugo vremena, UN je također odlučio izbjegavati naziv, a kada ga je prošle godine koristio bivši glavni tajnik Ban Ki Moon, učinio je to neizravno.
Muslimani u Mijanmaru tim idejama nisu nimalo zadovoljni. Njihovi politički i vjerski aktivisti ukazuju na strah od odmazde bez obzira koristi li papa njihov naziv ili ne. Zapravo, većina želi da papa što više govori o Rohingyama, koje je prozvao svojom braćom i sestrama. No, na samom terenu u Mijanmaru, gdje je papa stigao 28. studenog, postavljaju se sasvim drugačija pitanja, kao što su: koliko simpatija Rohingye doista trebaju; koliko je doista nedemokratska vlada Aung San; kao i koliko su realistična očekivanja trodnevnog papinog posjeta. Slijedeći savjete Rimokatoličke crkve u Mijanmaru, papa se susreo privatno s generalom Min Aung Hlaingom, čelnikom mijanmarske vojske i drugim vojnim časnicima. Preko šest desetljeća, od 1962. godine, zemlja je u rukama vojske. Prije dvije godine, demokratski izbori su održani, a Suu Kyi je izabrana za državnu savjetnicu. Ipak, vojska i dalje nadzire sve glavne poslove u zemlji, uključujući granicu, te ministarstva obrane i unutarnjih poslova. Papa se susreo s generalom na zahtjev kardinala Boa, jer kardinal smatra da bi se vojno rukovodstvo osjećalo gurnuto u stranu i možda bi nagazilo i na vrlo malenu kršćansku zajednicu u Mijanmaru. Susret je trajao svega petnaest minuta i bio je vezan za 'velike odgovornosti koje vlast u zemlji ima u ovom trenutku tranzicije'.
Mnoge kritike se čuju u međunarodnoj javnosti protiv Suu Kyi zbog njezine tišine oko etničkog čišćenja. No, mnogi Mijanmarci smatraju da je ona nešto najbolje što se dogodilo zemlji u tranziciji prema više demokratičnom društvu, unatoč njezinim greškama. Svi su brzi u iskazivanju nesavršenosti njezine vlade, ali ujedno upozoravaju kako bi alternativa bila daleko gora. Zbog takvog stava, u crkvenim se kuloarima kardinal Bo čak proziva glasnogovornikom mijanmarske vlade. Međutim, to nije točno; Bo je najviša nacionalna ličnost u Mijanmaru koja je progovorila za zaštitu muslimana. U Britanskom parlamentu je prošle godine kardinal koristio upravo 'R' riječ, za koju je zamolio papu Franju da ne izgovara. Bo je 2016. godine pozvao na nezavisnu i međunarodnu istragu, u vrijeme kada se još ništa u svijetu nije znalo o Rohingyama.
Dodatna je opasnost što u zemlji i dalje vlada ustav iz 2008. godine, kojega je napisala vojska, i koji nalaže oružanim snagama ustavnu obvezu preuzimanja zemlje ukoliko dođe do „krize“. Oslabljena Suu Kyi može biti samo izgovor vojsci za povratak na vlast, a njezina krizika stanja Rohingya bi zapravo mogao poslužiti oružanim snagama kao savršen motiv za vojni udar. Čuju se i glasovi kako Kina podupire povratak vojne uprave jer im je Mijanmar potreban za stvaranje naftovoda prema Indijskom oceanu. Time bi Peking stvorio odličnu kraticu za uvoz sirove nafte s Bliskog istoka u Kinu, te bi izbjegao dugo putovanje kroz Malaccu i Singapur. Ukoliko bi vlada u Mijanmaru potpisala ugovor koji nema demokratski pritisak u pozadini, to bi Kinezima bilo još bolje.
Za mnoge će papin posjet stoga biti razočarenje. Neće biti velikih javnih riječi kojima se kritizira vlada zemlje koju posjećuje. I dok je održao kurtoazni posjet generalima, papa Franjo je zasigurno privatno održao savjetovanje sa Suu Kyi oko stanja u zemlji. Svi javni istupi pape u Mijanmaru bili su umjereni i diplomatični, između ostaloga i stoga što bi svaki potres mogao izazvati reakciju tvrdolinijaša u vojsci. Među ciljevima njihovog udara mogla bi se naći i malena katolička zajednica. Katolici u Mijanmaru čine manje od 1,4 posto cjelokupnog stanovništva. Oko sedamsto tisuća vjernika okupljeno je u 16 dijaceza u 14 saveznih država, a lokalnu hijerarhiju čini 20 biskupa, 800 svećenika, 2400 časnih sestara i 400 bogoslova. Kršćani nemaju nikakvu vjersku slobodu, te se zabranjuje rad stranim kršćanskim misionarima. I to je tema koju bi papa mogao pokrenuti samo privatno, daleko od očiju javnosti.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
