Zapad traži izlaznu strategiju za Ukrajinu: Washington i Berlin smislili su kako će natjerati Zelenskog da stane pred vlastiti narod i učini ono što je rekao da baš nikad neće
Kako temperature padaju tako se sve manje očekuju znatni preokreti u Ukrajini, bilo s ukrajinske ili ruske strane. Ukrajinska vojska uspjela je prebaciti dio svojih snaga preko Dnjepra dok su Rusi pojačali stisak oko grada Avdivka koji je u sve većem obruču. No, može se pretpostaviti da nitko neće znatno mijenjati taktiku do proljeća iako će se borbe na postojećim pozicijama svakako nastaviti.
Ono što bi se pak moglo do proljeća promijeniti su političke pozicije, a o istima Ukrajina snažno ovisi. Naime, već neko vrijeme se spekulira da bi se Kijev mogao naći na meti pojačanog pritiska od svojih zapadnih saveznika da počne pregovarati s Rusijom.
Krajem prošlog tjedna pojavio se članak u njemačkom listu Bild, koji se poziva na svoje visoke izvore u njemačkoj Vladi, u kojem se navodi kako će Njemačka i SAD pojačati pritisak na Ukrajinu i to na način da će joj smanjiti isporuku oružja, točnije - nastavit će isporučivati Ukrajini oružje taman toliko koliko joj treba da se održi, ali ne i da napreduje.
To se moglo i očekivati nakon toliko grandiozno najavljivane ukrajinske ovogodišnje protuofenzive koja je u proljeće i ljeto trebala biti odlučujuća prekretnica u ratu. Zapad je poslao Ukrajini skoro pa svako oružje koje je Kijev zatražio. No, činjenica da ukrajinska vojska sa svom tom financijskom i vojnom pomoći nije bila u stanju zauzeti niti jedan grad, pa čak ni neko veće naselje, dovelo je do vrlo osjetnog pada entuzijazma na Zapadu. Nije tajna da političari sad traže "izlaznu strategiju", kako ovu situaciju privesti kraju, ne izgubiti previše, ali i ne nastaviti slati ogromne količine novca i oružja u Ukrajinu jer od toga nemaju konkretan rezultat. Nadalje, globalni fokus se mijenja, nakon eskalacije rata između Hamasa i Izraela žarište ponovno postaje Bliski istok i jasno je da se zapadne sile, u prvom redu SAD, žele "osloboditi" da mogu djelovati primarno tamo, a ne na istoku Europe. Moglo bi se reći da se žele izvući iz situacije u kojoj bi morali "voditi dvostruki život".
Naravno, tu je i cijeli niz drugih problema zašto se Ukrajini ovo događa, uključujući situacije o kojima nikome nije bilo u interesu previše pisati, ali sad će doći na naplatu - primjerice ukrajinska korupcija. Nije tajna da su i oružje i novac nestajali, da se već krenula stvarati nova klasa ratnih profitera, a Zapadu se to nimalo ne sviđa.
Zelenski je pak jako dobro znao da daje obećanja bez pokrića dok je hodočastio po zapadnim centrima tražeći oružje uz najavu velikih vojnih pobjeda i potiskivanje Rusije s okupiranih područja. Bile su to prigodne priče na koje su svi olako pljeskali, naročito kad bi ukrajinski predsjednik krenuo s narativom da se u Ukrajini "brani demokracija" i da će to biti taj bedem koji će spasiti Europu, europski način života, Zapad, od "prodora s Istoka". Taj narativ uspio mu je osigurati velike količine naoružanja, ali ispostavilo se da je to dovoljno tek za status quo održavanje. Ako se uz to uzme da je ruska ekonomija očigledno postala otporna na zapadne sankcije, postaje jasno da se Ukrajina kreće prema porazu, a mnogi od onih koji su se kleli u "podupirat ćemo Ukrajinu koliko god to bude potrebno" sad bi voljeli napustiti taj brod da ne bi potonuli zajedno s njime.
Zapadna izlazna strategija se pak svodi, kako se čini, na internim promjenama koje će odraditi "težak posao". To smo već vidjeli na primjeru Slovačke, uskoro možda i Nizozemske. Po dolasku nove Vlade dolazi i nova politika prema Ukrajini - najavljuje se kraj slanja oružja, kraj podrške. Pritom je i posve jasno da će takve političke opcije pobjeđivati diljem Europe jer europska javnost osjeća da i sama gubi zbog rata u Ukrajini, a nije da se nešto naročito boje zastrašivanja o tome da će Rusija nakon Ukrajine napasti ostatak Europe, odnosno povjerenje u kolektivnu NATO obranu očito postoji.
I dalje postoji solidarnost Europljana s Ukrajincima, u to nema sumnje, ali na neke stvari se počinje gledati i realnije, primjerice na mogućnost Ukrajine da sama vrati kontrolu nad teritorijem koji je danas pod kontrolom Rusije. Ako pak postaje jasno da Ukrajina nije u stanju to učiniti, mnogi će zaključiti da su pregovori jedina opcija.
To je, između ostalog, bila i glavna platforma slovačkog premijera Roberta Fice koji je rekao kako više nema smisla slati oružje u Ukrajinu već da treba Kijev natjerati na pregovore.
Fico je rekao kako postoji rizik da rat u Ukrajini potraje do 2030. ako ne krenu mirovni pregovori. "Ovaj sukob je zamrznut, u stanju je u kojem bi mogao potrajati do 2029. ili 2030.", rekao je Fico. "Bolje je voditi pregovore 10 godina u miru ili uz obustavljene borbene operacije nego otići za pregovarački stol nakon 10 godina bez ikakvog rezultata, samo da bismo saznali da imamo još 500.000 ili 600.000 mrtvih", argumentira slovački premijer.
Njemački list Bild pak sugerirao je da bi uskoro i dva glavna centra mogla početi vršiti pritisak na Kijev - Washington i Berlin. Bild piše kako postoji "tajni američko-njemački plan" koji bi natjerao Ukrajinu da pristupi mirovnim pregovorima.
Jasno, Bild to naziva "američko-njemačkim planom", no u stvarnosti najvjerojatnije je ipak riječ o američkom planu koji je delegiran Berlinu pošto u ovakvim situacijama SAD ne želi djelovati posve sam, odnosno treba im potpora iz EU kako bi cijela priča zvučala "legitimnije". Njemačka je pak zemlja koja u kontekstu ovog rata možda i najviše sluša primarno američku vanjsku politiku tako da ne čudi da će i zaokret u postojećem pristupu također ići preko Berlina.
Prema planu, Washington i Berlin bi Ukrajini opskrbili dovoljno oružja da zadrži trenutnu liniju bojišnice, ali ne dovoljno da ponovno preuzme okupirani teritorij.
Nadaju se da će na taj način ukrajinskog predsjednika gurnuti za pregovarački stol s Vladimirom Putinom.
"Zelenski bi trebao shvatiti da ovako ne može dalje", rekao je izvor iz njemačke Vlade za Bild, misleći na zaustavljenu protuofenzivu Ukrajine protiv Rusije na istoku. "On se mora, svojom voljom, okrenuti licem prema svojoj naciji i objasniti da postoji potreba za pregovorima", navodi.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.