Rojava, Zapadni Kurdistan ili Sirijski Kurdistan, zaista je postao unikatan koncept i ideja koja se po mnogočemu razlikovala od ostatka krvavog sukoba u Siriji koji je kasnije zahvatio i Irak.
29. siječnja 2014. donijet je Rojava Ustav ili Ustav Rojava kantona - riječ je zapravo o privremenom Ustavu samoproglašene autonomne regije na sjeveru Sirije pod nazivom Rojava. Kurdska Stranka Demokratske Unije (PYD) proglasila je Rojavu na prostoru tri kantona na sjeveru Sirije.
Članak 12 ovog Ustava navodi kako je Rojava "integralni dio Sirije" te očekuje budući federalni ustroj Sirije.
Ono što ovaj Ustav čini jedinstvenim na ovom prostoru je njegova progresivna komponenta. Eksplicitno se navode prava manjina, vjerska ravnopravnost i potpuna ravnopravnost spolova te ustroj na temelju direktne demokracije pod nazivom demokratski konfederalizam.
Jasno se vidi utjecaj Abdullaha Ocalana, lidera Radničke Partije Kurdistana (PKK) čije su ideje pak pod utjecajem ljudi kao što je Murray Bookchin koji zagovara socijalnu ekologiju, direktnu demokraciju i libertarijansku konfederaciju građanskih skupština.
Još 2005., godinama prije izbijanja rata u Siriji, Ocalan je pozvao sirijske Kurde da prestanu s napadima na vlasti te da umjesto toga kreiraju "općinske skupštine" koje je znao nazivati "demokracija bez države".
Te ideje ekologije, spolne jednakosti te etničkog, kulturalnog i religijskog pluralizma bile su osnova na kojima je Rojava nastala. Stotine komuna diljem tri kurdska kantona počelo se voditi prema ovim principima.
Svaka pozicija u vlasti mora imati dvije osobe, odnosno jednu osobu muškog i jednu osobu ženskog spola. Nadalje, u svakoj općini tri najviše funkcije moraju imati jedan Kurd, jedan Arap i jedan kršćanin.
No, u ovom velikom eksperimentu je bilo zapravo svega - od libertarijanskih tranzicijskih aspiracija koje su preko PKK utjecaja kretale i prema anarhizmu pa do etno-sektaških, patrijarhalnih i kapitalističkih struktura.
Nema sumnje, u Rojavi bi se dogodile mnoge zanimljive, potencijalno vrlo pozitivne političke stvari, da se samo Rojavi dopustio razvoj. No, Rojava postoji unutar ratnog vrtloga i nitko nije previše zainteresiran da im dozvoli daljnji razvoj, kamoli konkretan ustroj.
Rojava je trenutačno podijeljena na tri kantona: Jazira, Kobani, i Afrin.
O političkim detaljima ustroja mogu se voditi beskonačne debate, ali ne za vrijeme rata - drugim riječima, prvi problem s kojim su se Rojavanci suočili je kako tri kantona teritorijalno povezati? Na početku je situacija izgledala ovako: Kao što i vidimo na karti, između kantona Kobani i Cizre nalazio se prostor koji je bio pod kontrolom ISIL-a. Kanton Afrin na zapadu također je bio odvojen, a do njega treba doći preko teritorija i ISIL-a i sirijskih islamističkih militanata (FSA).
U ti...
29. siječnja 2014. donijet je Rojava Ustav ili Ustav Rojava kantona - riječ je zapravo o privremenom Ustavu samoproglašene autonomne regije na sjeveru Sirije pod nazivom Rojava. Kurdska Stranka Demokratske Unije (PYD) proglasila je Rojavu na prostoru tri kantona na sjeveru Sirije.
Članak 12 ovog Ustava navodi kako je Rojava "integralni dio Sirije" te očekuje budući federalni ustroj Sirije.
Ono što ovaj Ustav čini jedinstvenim na ovom prostoru je njegova progresivna komponenta. Eksplicitno se navode prava manjina, vjerska ravnopravnost i potpuna ravnopravnost spolova te ustroj na temelju direktne demokracije pod nazivom demokratski konfederalizam.
Jasno se vidi utjecaj Abdullaha Ocalana, lidera Radničke Partije Kurdistana (PKK) čije su ideje pak pod utjecajem ljudi kao što je Murray Bookchin koji zagovara socijalnu ekologiju, direktnu demokraciju i libertarijansku konfederaciju građanskih skupština.
Još 2005., godinama prije izbijanja rata u Siriji, Ocalan je pozvao sirijske Kurde da prestanu s napadima na vlasti te da umjesto toga kreiraju "općinske skupštine" koje je znao nazivati "demokracija bez države".
Te ideje ekologije, spolne jednakosti te etničkog, kulturalnog i religijskog pluralizma bile su osnova na kojima je Rojava nastala. Stotine komuna diljem tri kurdska kantona počelo se voditi prema ovim principima.
Svaka pozicija u vlasti mora imati dvije osobe, odnosno jednu osobu muškog i jednu osobu ženskog spola. Nadalje, u svakoj općini tri najviše funkcije moraju imati jedan Kurd, jedan Arap i jedan kršćanin.
No, u ovom velikom eksperimentu je bilo zapravo svega - od libertarijanskih tranzicijskih aspiracija koje su preko PKK utjecaja kretale i prema anarhizmu pa do etno-sektaških, patrijarhalnih i kapitalističkih struktura.
Nema sumnje, u Rojavi bi se dogodile mnoge zanimljive, potencijalno vrlo pozitivne političke stvari, da se samo Rojavi dopustio razvoj. No, Rojava postoji unutar ratnog vrtloga i nitko nije previše zainteresiran da im dozvoli daljnji razvoj, kamoli konkretan ustroj.
Rojava je trenutačno podijeljena na tri kantona: Jazira, Kobani, i Afrin.
O političkim detaljima ustroja mogu se voditi beskonačne debate, ali ne za vrijeme rata - drugim riječima, prvi problem s kojim su se Rojavanci suočili je kako tri kantona teritorijalno povezati? Na početku je situacija izgledala ovako: Kao što i vidimo na karti, između kantona Kobani i Cizre nalazio se prostor koji je bio pod kontrolom ISIL-a. Kanton Afrin na zapadu također je bio odvojen, a do njega treba doći preko teritorija i ISIL-a i sirijskih islamističkih militanata (FSA).
U ti...
